Vijetnamska milijarderka osuđena na smrt mora prikupiti devet milijardi dolara ukoliko želi spasiti život
U utorak je 68-godišnjakinja izgubila žalbu na smrtnu kaznu za planiranje jedne od najvećih prevara u globalnoj historiji, u kojoj su milijarde nestale iz vijetnamskog finansijskog sistema.
U aprilu ju je sud u Ho Chi Minhu osudio na smrtnu kaznu zbog pronevjere više od 12 milijardi dolara, što je otprilike tri posto ukupne ekonomije Vijetnama. Razmjeri prevare uzdrmali su povjerenje u ekonomiju koje se nada odvući strane ulagače od konkurenata poput susjedne Kine, koja bi se mogla naći na udaru američkih carina pod drugom administracijom Donalda Trumpa.
Postoji, međutim, tračak odgode za Lan, ako si to može priuštiti.
Njezina smrtna kazna mogla bi se promijeniti u doživotni zatvor ako vrati tri četvrtine onoga što je zaradila prevarom, rekli su suci u svojoj presudi, izvijestio je državni VnExpress International.
Njeno hapšenje u oktobru 2022. izazvalo je jednosedmičnu hajku protiv Saigon Commercial Bank (SCB), tada petog najvećeg zajmodavca u zemlji, zbog sumnji u povezanost s Laninim navodnim finansijskim zločinima.
Na papiru, Lan je posjedovala 5 posto dionica SCB-a, što je gornja granica dopuštena prema vijetnamskom zakonu. No tužitelji je optužuju za indirektno vlasništvo nad 91,5 posto banke, prema izvještajima državnih medija o suđenju. Tužitelji su također naveli da je podmitila bankarske regulatore i dužnosnike kako bi prikrila svoje tragove.
Istražitelji optužuju nju i desetke suučesnika za uzimanje zajmova i gotovine putem mreže hiljada lažnih kompanija tokom više od desetljeća, izvlačeći ukupno 44 milijarde dolara.
Za usporedbu, dugotrajni malezijski skandal s državnim fondom 1MDB koji je započeo 2009. godine, opisan kao jedan od najvećih svjetskih finansijskih zločina, uključivao je pljačku oko 4,5 milijardi dolara. Čak je i prijevara kripto poduzetnika Sama Bankman-Frieda teška osam milijardi dolara mala u odnosu na njen slučaj.
Sami razmjeri kriminala značili su da je slučaj podijeljen u dva suđenja.
Među ukupnim gubicima, 12 milijardi dolara je pronevjereno, zbog čega je Lan osuđena na smrt. Sudilo joj se zajedno s 85 drugih, uključujući bivše čelnike centralne banke i vladine dužnosnike, kao i prethodne rukovoditelje SCB-a.
Lan je također osuđena na doživotni zatvor u odvojenom suđenju u oktobru nakon što je proglašena krivim za stjecanje imovine prijevarom, pranjem novca i nezakonitim prekograničnim prijenosima novca, izvijestio je VnExpress International, prisvajajući otprilike 27 milijardi dolara.
"Kada imate korupciju ovih razmjera, to signalizira da su stvari loše u zemlji jer to znači da zakonodavstvo nije dobro, nadzor nije dobar i da je finansijski sistem zapravo prilično ranjiv", rekao je Nguyen Khac Giang, gostujući saradnik na Programu za proučavanje Vijetnama Instituta ISEA.
Giang je rekla da Lan vjerovatno neće odmah biti pogubljena, dodajući da će njezini advokati vjerovatno zatražiti reviziju slučaja ili podnijeti zahtjev za predsjedničko pomilovanje.
Oštra sudska presuda pokazuje predanost vlasti da Vijetnam učine transparentnijim i bolje postavljenim za privlačenje stranih ulaganja, osobito ako se ponovno rasplamsa trgovinski rat između SAD-a i Kine, dodao je.
Lan je, sa svoje strane, više puta molila za milost. Tokom suđenja u oktobru, Lan je rekla sudu da nikada nije namjeravala počiniti prevaru, ali je bila spremna preuzeti odgovornost, prema izvještaju VnExpress Internationala.
"Smatram ovo svojom sudbinom", citirana je Lan.
Potvrđujući smrtnu kaznu ove sedmice, suci žalbenog suda rekli su da su Lanini zločini izazvali teške posljedice i da nema olakotnih okolnosti za smanjenje njezine kazne, izvijestio je VnExpress International.
Pad nekretninskog mogula bio je zapanjujući s obzirom na goleme razmjere prevare, potresajući zemlju koja je dugo projicirala sliku autoritarne stabilnosti.
Vijetnamska vladajuća Komunistička partija (CPV) vodi zemlju od gotovo 100 miliona ljudi otkako je pobijedila u Vijetnamskom ratu 1975., ponoseći se dugovječnošću, nacionalnim jedinstvom i odanošću stranci.
Zemlja je prešla s državne ekonomije na više tržišno orijentirano u nizu reformi nazvanih "Doi Moi" 1986. godine, pozdravljajući privatne kompanije i strane ulagače.
Vijetnam sada ovisi o izvozu proizvodnje i stranim ulaganjima, a njegovi čelnici jačaju stranački stisak na vlasti suzbijajući ne samo nezadovoljstvo, već i korupciju.
Bivši generalni sekretar CPV-a Nguyen Phu Trong pokrenuo je sveobuhvatnu antikorupcijsku kampanju, nazvanu "plamteća peć" - 2016. godine, koja je dovela do optužnica protiv hiljada ljudi, uključujući vrh stranke.
Posao i politika odavno su zamršeno isprepleteni u Vijetnamu. U 2023. zemlja je bila na 83. mjestu od 180 zemalja u Indeksu korupcije Transparency Internationala.
