Vjetar promjena: Njemačka postaje ozbiljna u pogledu planova da vojsku učini sposobnom za rat
S Rusijom i Ukrajinom još uvijek u borbi nakon gotovo dvije godine i velikim izraelsko-palestinskim sukobom koji je u toku, Evropska unija i NATO biraju svoj put u novi haotični svjetski sigurnosni poredak, a najveću evropsku ekonomiju trese desetljećima stare ideje o čemu zapravo služi njegova vojska.
Kad je ukrajinski rat tek počeo, Njemačka je u početku bila oprezna u ponudi Kijevu direktne vojne opskrbe. Ali ubrzo nakon što je Rusija izvršila invaziju, kancelar Olaf Scholz dramatično je preinačio moralne obveze Njemačke da se odupre ruskoj agresiji.
U svom takozvanom Zeitenzwende ili obraćanju Bundestagu o "prekretnici", opisao je "Putinov rat" u Ukrajini kao rat koji riskira povratak u mračne dane Evrope prije 1940-ih, aludirajući na historiju Njemačke dok je vršio pritisak na parlamentarce da podrže otpremu oružja i zaliha savezniku izvan EU-a i NATO-a.
“Mnogi od nas još uvijek pamte ratne priče naših roditelja ili djedova. A za mlađe je to gotovo nezamislivo – rat u Evropi. Mnogi od njih daju glas svom užasu. Pitanje koje je u središtu ovoga je smije li se moć prevladati nad zakonom. Dopuštamo li Putinu da vrati sat unatrag u devetnaesto stoljeće i doba velikih sila. Ili imamo u sebi ono što je potrebno da zadržimo ratne huškače kao Putin u šahu. To zahtijeva našu vlastitu snagu."
Govor je bio velika prekretnica ne samo u ukrajinskom sukobu, već i u načinu na koji njemačka vlada raspravlja o vojnoj strategiji, što je s obzirom na historiju zemlje do 1945. dugo bila teška tema. Sve do posljednjih godina, doprinos svjetskoj sigurnosti preko NATO-a umjesto jednostranog povećanja njemačke vojne moći pokazalo se dovoljnim da se izbjegne ponovno otvaranje neugodnih rasprava o tome što bi "jaka" Njemačka mogla značiti za Evropu.
Od govora u Zeitenzwendeu, doprinos Njemačke Ukrajini je povremeno bio zaustavljen, uz pritužbe iz Kijeva i drugih evropskih partnera da se Berlin ne kreće dovoljno brzo da ispuni svoja obećanja.
Ali dok se Ukrajinci bore da potisnu Rusiju natrag na njihovu ključnu jugoistočnu frontu, Njemačka pokušava stvari pogurati dalje. A Scholzov ministar odbrane, Boris Pistorius, sada govori o odbrambenom položaju Njemačke u terminima koji se nisu čuli od ponovnog ujedinjenja zemlje 1990.
Pišući nedavno u novinama Tagesspiel, Pistorius je pozvao na "temeljne promjene" u njemačkoj vojsci, Bundeswehru, za koju je rekao da treba veliku strukturnu reformu "kako bi bila učinkovita i sposobna za rat u budućnosti".
Ta se formulacija uvelike razlikuje od relativno nesigurnog načina na koji su se njemačke vlade bavile vojnom snagom u posljednjim desetljećima, a u svom posljednjem odlomku Pistorius je napisao još jače jednostrane izraze koji će mnogim misliocima i kreatorima politike u Berlinu izazvati nelagodu.
"Potrebna nam je promjena mentaliteta ne samo u Bundeswehru, već i u politici i društvu. U pitanju je sigurnost naše zemlje, a time i temelj društvenog suživota, napretka i ekonomskog rasta. Kao država i društvo moramo se moći odbraniti i biti otporni kako bismo mogli nastaviti živjeti u miru , slobodu i sigurnost u budućnosti", kazao je Pistorius.
Prema riječima njemačke stručnjakinje za sigurnosnu politiku Minne Alander, sa sjedištem na Finskom institutu za međunarodne poslove, Pistoriusove riječi dočekane su s određenim stepenom zaprepaštenja, kao i protivljenje ljevice njegove stranke, Socijaldemokrata. Mnogi njegovi stranački kolege dijele duboku averziju prema normalizaciji rata i zabrinuti su što je Pistorius spreman razgovarati u takvim terminima.
Međutim, također je rekla za Euronews da su strukturni problemi s kojima se Bundeswehr suočava jednostavno preozbiljni da bi ih vlada izbjegla s obzirom na obećanja koja je već dala.
"Postojao je osjećaj slabljenja poticaja nakon ljeta, ali Njemačka je pod velikim pritiskom da ispuni obećanje da će poslati brigadu od 4000 vojnika u Litvaniju, kao što je Pistorius obećao. Trenutno Bundeswehr to nije u mogućnosti ostvariti i vjerovatno će proći nekoliko godina dok brigada ne bude u potpunosti popunjena i opremljena. To nije sjajno za zemlju veličine Njemačke. To je u određenoj mjeri postalo i pitanje prestiža. Osim toga, Njemačka je dala stvarno visoka obećanja o vojnim kontigentima, 30.000 vojnika, 85 brodova i mlažnjaka tako da je sve ovo veliki izazov s obzirom na stanje Bundeswehra u ovom trenutku. Jednostavno bacanje novca u Bundeswehr neće pomoći ako se strukturna pitanja (osobito neučinkovitost) ne riješe ", rekla je.
Nad promjenom strategije stoji zahtjev NATO-a za potrošnjom – to jest, obveza svih članica sporazuma da potroše najmanje 2% svog godišnjeg BDP-a na odbranu.
Njemačka historijski nije ispunjavala za zahtjev, a Scholz je aludirao na to da se to ispravi u govoru o prekretnici, ali to se tek treba pojaviti u dugoročnom proračunu. Scholz je sada ponovno potvrdio ovo obećanje, rekavši da će Njemačka početi ispunjavati cilj "u 20-im i 30-im godinama" – obećanje koje bi moglo pomoći u sprječavanju velikog rizika za legitimitet saveza.
Manjak potrošnje evropskih članica NATO-a bio je fiksacija za Donalda Trumpa, koji se kao predsjednik SAD-a često žalio da se Njemačka posebno opterećuje američe odbrambene izdatke i čak je prijetio da će povući hiljade tamo stacioniranih vojnika.
"Oni zarađuju bogatstvo na vojnicima. Oni grade gradove oko naših vojnika. Prvo ćemo dopustiti sebi da se obogatimo", rekao je Trump za Fox News 2020.
Budući da se Trump kandidovao za još jedan mandat i u anketama ima dobre rezultate protiv Joea Bidena, bivši savjetnici koji su postali kritičari upozorili su da bi, ako bude ponovno izabran, mogao pokušati ostvariti svoje prethodne prijetnje da će potpuno povući SAD iz NATO-a.
A ako Njemačka, drugo najveća ekonomija Saveza, još uvijek nije na putu da ispuni svoje obveze nakon što bi Trump ponovo bio inauguriran u januaru 2025., povlačenje iz NATO-a bi mu bilo lakše prodati sve izolacionističnijoj Republikanskoj stranci.
Izlazak SAD-a iz NATO-a poslao bi evropski sigurnosni poredak u nered u nevjerovatno opasnom trenutku. I kao što je Alander rekla za Euronews, nije samo sukob u Ukrajini ono što je donijelo ozbiljnost situacije.
"Mislim da su napad Hamasa i rat u Gazi imali golem utjecaj na njemačko društvo i politiku. Prelazak na desničarsku retoriku bio je trenutan, posebno po pitanju migracija. Ali također treba naglasiti da ćemo vjerovatno morati biti spremni na nove sukobe koji bi potencijalno izbili u blizini Evrope, jer se stari sigurnosni poredak raspada", kazala je Alander.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u komi: Tajno abdicirao i odabrao sina za nasljednika?
Češka se suočava s identičnim problemom lažnih dojava kao i BiH: Agenti pronašli ruski trag
