Jedno od glavnih načela Schengenskog sporazuma je sloboda kretanja građana, što znači da nema kontrola na unutarnjim granicama zajednice, piše Euronews.
Međutim, u ugovoru postoje klauzule koje predviđaju privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola, uglavnom kada postoji prijetnja javnom redu ili unutrašnoj sigurnosti.
A 2023. najmanje sedam schengenskih država pribjeglo je tim odredbama.
"Zakon o schengenskim granicama dopušta državama članicama ponovno uvođenje graničnih kontrola u slučaju ozbiljne prijetnje njihovoj nacionalnoj sigurnosti, pod uvjetom da je ta mjera nužna kao posljednje sredstvo i privremena. Sada schengenske države tumače te uvjete vrlo široko", kaže Eugenio Cusumano, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Messini.
Prema Cusumanovim riječima, u ovoj situaciji stvara se "domino efekt", gdje njegov primjer slijede i susjedne države.
"Ponovno uvođenje graničnih kontrola koristi se kao signal javnosti - vlada je oštra po pitanju migracija", kaže Cusumano, napominjući da je to vrlo atraktivna strategija u vrijeme porasta populističkih politika.
"Ono što sada vidimo je još jedan primjer krhkosti schengenskog prostora. Njemačka, a sada i druge države članice ponovno uvode granične kontrole. To se događa iz više razloga, uključujući i političke. Konkretno, to se odnosi na nadolazeće izbore na lokalnom i državom nivou, vršeći pritisak na centralne vlasti", kaže Alberto-Horst Neidhardt, voditelj programa za migracije u Centru za evropsku politiku.
To je povezano i s dolaskom velikog broja imigranata u zemlje južne Europe, kazao je.
Inače, zahvaljujući nepostojanju granica, izbjeglice se slobodno kreću kontinentom, a neke zemlje EU-a bilježe značajan porast zahtjeva za azilom posljednjih mjeseci. Njemačka posebno.
Berlin ponovno uspostavljanje graničnih kontrola s Poljskom i Češkom pripisuje borbi protiv trgovaca ljudima.
Osim toga, Slovenija pojačano nadzire granične prijelaze s Hrvatskom, koja je nedavno ušla u schengenski prostor.
"Često se radi samo o provjerama na licu mjesta. Zaustavljaju samo dio ljudi koji prelaze granicu. Ovo zapravo nije potpuno resetiranje unutarnjih granica. To je simbolična mjera. Schengenski sistem nije ugrožen. To je jedno od najvećih postignuća evropskih integracija", uvjeren je politolog Eugenio Cusumano.
Schengenski sporazum potpisalo je pet zemalja – Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska i Luksemburg – u junu 1985. godine.
Dogodilo se to na brodu Princess Marie-Astrid u rijeci Moselle, blizu mjesta na kojem se spajaju granice Luksemburga, Francuske i Njemačke.
Kasnije su im se pridružile gotovo sve zemlje Evropske unije koja se širila, te Švicarska, Island, Norveška i Lihtenštajn. Irska nije mogla ući u Schengen zbog posebnog sporazuma s Velikom Britanijom.
Dok dvije zemlje EU, Bugarska i Rumunija više od 15 godina čekaju na ulazak u schengen. eki analitičari kažu da će se to dogoditi prije kraja 2023. godine.
Zašto Trumpu "smeta" direktor FBI-a kojeg je on izabrao: Želi lojalistu na čelu agencije
