Bivša američka obavještajna analitičarka provela je 62 dana u zatvoru nakon što je sudija iz Virginije odlučio da je zatvori zbog toga što nije sarađivala. Ponovo će se pojaviti na sudu 16. maja pred velikom porotom.
Ona je 2013. godine proglašena krivom za špijunažu i davanje tajnih vojnih dokumenata WikiLeaksu, ali je njena kazna naknadno preinačena. Odbila je odgovoriti na pitanja o WikiLeaksu kazavši kako je već dala svoju izjavu 2013. godine.
"I prije puštanja na slobodu uručen joj je još jedan sudski poziv. Vrlo je vjerovatno da će biti proglašena krivom za nepoštivanje suda i vraćena u zatvor. Ona će nastaviti odbijati da odgovori na pitanja, a mi ćemo koristiti svaku dostupnu pravnu odbranu da dokažemo da ima pravedan razlog za svoje odbijanje da svjedoči", navela je njena odbrana.
Američki tužioci istražuju slučaj WikiLeaksa godinama, a u novembru prošle godine otkrili su moguće tužbe protiv osnivača Juliana Assangea.
Manning je uhapšena u Iraku 2011. godine jer je, kako navode tužioci, dostavila 700.000 tajnih dokumenata, videa i diplomatskih veza WikiLeaksu. Ona je kazala kako je to učinila da bi potaknula raspravu o vanjskoj politici, a američki dužnosnici su kazali kako je ugrozila živote.
Bila je osuđena po 20 tačaka optužnice na 35 godina zatvora, ali je Barack Obama ukinuo kaznu 2017. godine.
Povratkom Trumpa izraelski doseljenici oživljavaju ideju pune kontrole Zapadne obale
