Zašto evropske vojske ne mogu da regrutuju dovoljno vojnika i da li je imigracija rješenje?
Ruska invazija na Ukrajinu natjerala je evropske zemlje da povećaju svoju vojnu potrošnju i ojačaju svoju odbranu, dok se bore da preokrenu smanjenje svojih vojski do kojeg je došlo u posljednjih desetak godina.
No njihovi su se napori suočili s velikim izazovom: nedostatkom novaka voljnih pridružiti se njihovim vojnim snagama.
Unatoč novim ulaganjima i nedavnom poticanju novačenja, Njemačka je nedavno objavila da je broj njenih vojnika lagano pao prošle godine. Ministarstvo odbrane zemlje saopćilo je ranije ovog mjeseca da se njegova vojska,Bundeswehr, smanjila za oko 1.500 vojnika u 2023., na ukupno oko 181.500 muškaraca i žena do kraja godine. Plan Bundeswehra je povećati svoje redove na 203.000 vojnika do 2031. godine.
Velika Britanija je također nedavno priznalo da ima problema s pronalaženjem novaka, a tamošnje Ministarstvo odbrane kaže da je 5.800 ljudi više napustilo snage nego što im se pridružilo 2023. UK Defence Journal piše da vojska nije ispunila svoje ciljeve novačenja svake godine od 2010. godine.
"Problem je problem koji dijele sve evropske zemlje - uključujući Francusku, Italiju, Španiju", rekao je za Euronews Vincenzo Bove, profesor političkih nauka na Univerzitetu Warwick u Velikoj Britaniji. "Mislim da ne postoji niti jedna zemlja koja je toga pošteđena."
Prema Boveu, nije jasno kada je tačno privlačenje novaka postalo problem za europske vojske.
"Koliko ja razumijem, počelo je prije najmanje više od 10 godina u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva. U SAD-u je to počelo prije najmanje 20 godina", rekao je Bove.
Ono što je sigurno jest da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pritisnula evropske zemlje da riješe to pitanje. Ali zašto se evropske zemlje bore s novačenjem vojnika?
Vrijednosti mladih su se promijenile
Prema Boveu, ideološka distanca između društva u cjelini i vojnih snaga postala je veća posljednjih godina.
"Ako uzmete nasumični uzorak mladih Evropljana, oni su ideološki vrlo daleko od uzorka vojnika iz iste zemlje u smislu kako vide društvo, svoje težnje, što žele raditi. A ta udaljenost s vremenom raste", rekao je Bove.
Bove je spomenuo da su nedavna istraživanja pokazala da su mladi civili velikom većinom protiv ratova, protiv povećanja potrošnje za vojsku i protiv vojnih operacija u inostranstvu; također su više individualisti i manje domoljubi od onih koji služe u vojnim snagama.
Iako nema jasnog objašnjenja zašto se ovaj jaz povećava, Bove kaže da bi to moglo biti povezano s završetkom vojnog roka i činjenicom da mladi ljudi više nisu izloženi vojsci, pri čemu većina njih uopće ne poznaje nekoga ko radi u oružanim snagama.
Sophy Antrobus, naučna saradnica na Freeman Air and Space Institute na King's Collegeu u Londonu, složila se s Boveom, rekavši za Euronews da što su snage manje, to ih manje civila zapravo vidi.
"U većini dijelova zemlje jedva da možete vidjeti ljude u uniformama, nema te svijesti o vojsci kao dostupnoj karijeri", kazala je ona.
Neprivlačna plaća
Drugi razlog je taj što je rad u vojsci postao posao kao i svaki drugi, rekao je Bove, a oružane snage se natječu s privatnim sektorom da dobiju novake - ali oni su u nepovoljnijem položaju.
"Zbog izazova u vojnom sektoru, kvalitete života, preseljenja, međunarodnih zadataka, neizvjesnosti i mogućnosti umiranja, trebate platiti vrlo visoke plaće kako biste uvjerili ljude da se prijave i pridruže oružanim snagama. Budući da nemaju, mladi Evropljani bi radije prihvatili posao u civilnom sektoru", rekao je Bove.
Govoreći konkretno o Velikoj Britaniji, Antrobus, koja je 20 godina služila u Kraljevskim zračnim snagama, uključujući Irak i Afganistan, dodala je da nije bilo mnogo ulaganja u vojsku, a stanje smještaja za oružane snage "je prilično loše".
“Vrijeme podnošenja zahtjeva za ulazak u oružane snage također je prilično dugo, a mlađe generacije - osobito sada - očekuju da će se stvari brzo dogoditi. Ako se u međuvremenu pojavi posao u javnom sektoru, to je privlačnija opcija nego čekati da vam vojska da opciju", rekla je.
Demografske promjene
Evropske oružane snage također se bore da pronađu potencijalne kandidate jer stanovništvo kontinenta stari i smanjuje se.
Bove tvrdi da se veličina oružanih snaga već smanjila kako bi se prilagodile ovoj promjeni, s britanskom, italijanskom i francuskom vojskom, na primjer, sada su "prilično upola manje nego što su bile prije 10 ili 20 godina."
Ono što bi manji broj kandidata sada mogao značiti za evropske vojske je da kvaliteta primljenih novaka možda neće biti u skladu s istim strogim standardima koje su oružane snage nametnule desetljećima, što bi zauzvrat moglo omogućiti lukavim pojedincima poput neonacističkih simpatizera da poskliznu u.
Prema Antrobusu, postoji i problem "zdravlja i kondicije" kod mladih ljudi. U SAD-u, rekla je, ima više ljudi u dobnoj skupini između 17 i 24 godine koji su uglavnom nesposobni, a pretilost je veliki problem. Ako se ovaj trend nastavi, vojske neće imati koga regrutirati do 2035.-2040.
Kakva je budućnost europskih vojski?
Evropske vojske pomalo su u "modu panike", rekao je Bove, dok pokušavaju pronaći nove regrute suočene s povećanom prijetnjom iz Moskve.
"Imigracija bi mogla biti odgovor", rekao je Bove, navodeći da zemlje poput Španije, Francuske i Portugala već razmatraju načine da se imigranti pridruže vojsci i dobiju državljanstvo nakon nekoliko godina u snagama.
"To je vjerovatno najbolji put naprijed. Zato što ne možete prisiliti ljude da se bore za vas i pridruže oružanim snagama, a ljudi neće prihvatiti vraćanje vojnog roka", rekao je Bove.
"To je nerješiv problem, da budem iskren. Sve počinje s politikom, političkom voljom i interesom. Rješenje za proces regrutiranja evropskih vojski, uključivalo bi stvari poput učiniti usluge privlačnijim, malo bolje platiti, svakako poboljšati životni standard - a to jednostavno nije dovoljno visoko u političkom programu u usporedbi s troškovima života i ekonomijom", kazala je Antrobus, piše Euronews.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
