Zašto je postupak izbora sudije Ustavnog suda BiH nezakonit i koji su politički razlozi da bude poništen
Kao jedan od najvažnijih argumenata koji idu u prilog tvrdnji da je konkursna procedura bila nezakonita je to što su intervjui rađeni "daleko od očiju javnosti".
"Suprotno tvrdnji Elmedina Konakovića da je provedena procedura bila ozbiljna i čista, ona je bila protivna Poslovniku o radu Predstavničkog doma. To je čini neozbiljnom i prljavom. Kako sam o tome već upozorio javnost, intervju sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda je proveden protivno odredbama Poslovnika koje određuju da je rad Predstavničkog doma javan i da se građanima osigurava slobodan pristup njegovim sjednicama kao i sjednicama njegovih radnih tijela. Radna skupina je sprovela intervju u tajnosti, šta više, onemogućila je prisustvo uredno najavljene javnosti. Zbog toga, postupak izbora sudije Ustavnog suda je nezakonit i mora biti poništen", pojasnio je Išerić.
Dodao je da, iako je o kršenju Poslovnika obaviještena predsjedavajuća Predstavničkog doma Mirjana Marinković-Lepić, koja ima dužnosti da osigura javnost rada Predstavničkog doma, kao i Komisiju za informisanje, ali i Komisija za izbor i imenovanje, njena reakcija je izostala.
Kao posebnu stavku zbog koje je sam proces izbora sudije Ustavnog suda BiH sporan istakao je sastav i kompetentnost radne grupe za sprovođenje postupka izbora sudije.
"Radnu grupu, koja je intervjuisala kandidate za sudiju Ustavnog suda i trebala ih rangirati temeljem njihovih sposobnosti su činili: doktor medicine (Mladen Bošković), mašinski tehničar (Irfan Durić), diplomirani pravnik (Rasim Smajlović) i dvoje sudije (Hakija Zajmović i Božana Banduka). Dakle, u sastav radne grupe koja je kandidatima za članstvo u instituciji koja je čuvar Ustava BiH, postavljala stručna pitanja i onda bodovala njihove odgovore su bili mašinski tehničar i doktor medicine. Kako su ova dva člana radne grupe mogli ispuniti povjereni zadatak, ostaje nepoznanica u ravni misaone imenice. Dakle, radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata i zbog toga procedura mora biti poništena", pojašnjava Išerić.
Podsjeća kako je radna grupa morala rangirati kandidate temeljem njihovih sposobnosti da obnašaju funkciju sudije Ustavnog suda.
"Kako sam već ranije naveo, Radna grupa nije bila kompetentna da izvrši bodovanje kandidata. To se je posebno pokazalo na primjeru bodovanja Zvonka Mijana. Zvonko Mijan je bio registrar Ustavnog suda 14 godina. Biti registrar Ustavnog suda znači poznavati ustavno pravo kao i praksu Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u ravni, a ako ne i bolje, nego same sudije Ustavnog suda. Kako je moguće da jedan državni službenik, sutkinja općinskog suda, te još dva kandidata, budu rangirani iznad Zvonka Mijana. Moguće je samo onda kada ih rangiraju nekompetentna lica, po političkom diktatu i zanemerujući sposobnosti kandidata", pojasnio je Išerić.
Pojasnio je i zašto je pogrešno protumačeno da u Ustavnom sudu Hrvat mora zamijeniti Hrvata, kao i Bošnjak Bošnjaka, ističući da je to "politički falsifikat" Ustava BiH koji je kreirao Dragan Čović, a prihvatio Nermin Nikšić.
"Kandidat za sudiju Ustavnog suda mora ispunjavati tri uslova: da je diplomirani pravnik, da ima pravo glasa i da je lice visokog moralnog ugleda. Od šest domaćih sudija, četiri bira Predstavnički dom Parlamenta BiH. Dakle, kriterija etničke pripadnosti nema! To je i logično, jer da je to određen kao kriterij, uveliko bi se dovela u pitanje nezavisnost Ustavnog suda odnosno sudija da odlučuju nezavisno od njihove etničke pripadnosti", istakao je Išerić i dodao da je politička praksa drugačija.
"Međutim, politička praksa u FBiH je takva da su se četvero sudija, od 1997. godine do danas, biraju na način da se uvijek bira dvoje Bošnjaka i dvoje Hrvata. Kada je Bošnjak odlazio u penziju, uvijek ga je mijenjao Bošnjak. Međutim, činjenica da je to praksa od 1997. godine, ne znači da se ona mora slijepo pratiti, a posebno jer je ta administrativna praksa protivna Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava jer krši zabranu diskriminacije", dodao je.
Podsjetio je kako je Dragan Čović u jednoj od svojih izjava istakao da prvorangirani kandidat nije član HDZ niti da je bio u njegovom rukovodstvu te da trenutno u Ustavnom sudu sjede bivši visoko pozicionirani dužnosnici SDA.
"Naravno da Dragan Čović vidi nešto dalje (npr. 20 godina unaprijed, koliko bi i prvorangirani kandidat bio sudija Ustavnog suda tj. do svoje 70 godine života) od SDA. Kratkovidnost SDA pri izboru ranijih sudija je imala višestruke posljedice po rad Ustavnog suda. Kao prvo, dalo je osnov strankama iz RS da napadaju integritet dovode u pitanje nezavisnost Ustavnog suda govoreći kako u njemu sjede SDA sudije ili kako odluke donose zajedno SDA sudije i strane sudije. Kao drugo, zbog toga što su učestvovali u procesu donošenja zakona koji su kasnije bili predmet ocjene ustavnosti, sudije Ćeman i Palavrić su se više puta morali izuzeti iz odlučivanja", pojasnio je Išerić.
Prema njegovim riječima, stranke koje čine trenutno parlamentarnu većinu na nivou FBiH se u ovoj proceduri izbora sudije Ustavnog suda pokušavaju se sakriti iza grešaka i propusta koje je činila SDA u ranijim izborima.
"Ranije je Elmedin Konaković izjavio kako je izbor prvorangiranog kandidata rezultat kompromisa, u kojem je zauzvrat najbrže, od završetka rata, izabrano Vijeće ministara. Kao prvo, ova tvrdnja je neistinita, jer je prvi i osmi saziv Vijeća ministara imenovan prije trenutnog. Kao drugo, nerazumljivo je kako postoji izbalansirani kompromis, između brzog izbora Vijeća ministara, čiji je mandat četiri godine i izbora prvorangiranog kandidata za sudiju Ustavnog suda na period od 20 godina. O drugom argumentu E. Konakovića kako prvorangirani kandidat nije politički obojen kandidat, jer je rukovodeći državni službenik, vrlo je teško pronaći smislen odgovor. Sve mi se čini da Konaković živi u nekom paralelnom svijetu", upozorava Išerić.
Na kraju je kazao kako je izgledno da će sudiju Ustavnog suda izabrati Dragan Čović, te da parlamentarna većina služi kao "protočni bojler" koji će tu odluku provesti.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
