Zašto sankcije još uvijek ne djeluju: Rusija sama stvorila krizu i zaradila na njoj?
Ali, ako su do sada sankcije su bile usmjerene protiv poduzetnika, banaka i kompanija iz Rusije, jedanaesti evropski paket se fokusirao na firme u onim zemljama koje pomažu Kremlju da zaobiđu ranije nametnuta ograničenja.
Posljednjih mjeseci prilično je primjetan porast uvoza zapadne robe u zemlje koje graniče sa Rusijom. Pretpostavlja se da ta roba tada ulazi u Rusiju paralelnim uvozom, odnosno reeksportom. Novi paket ima za cilj upravo eliminaciju takvih rješenja.
Da li sankcije funkcionišu kako treba?
Činjenica da sankcije treba uvoditi i trećim zemljama ukazuje na to da sva dosadašnja ograničenja nisu postigli svoj cilj, Rusija je poprilično brzo pronašla načine da uvozi robu preko "posrednika".
Prema riječima Aleksandre Prokopenko iz Centra za istočnoevropske i međunarodne studije u Berlinu, situacija je izazovna za obje strane.
"Svjedoci smo ekonomskog eksperimenta koji se do sada nije dogodio. Nijedna zemlja nikada nije bila pod tolikim sankcijama. Stoga je još uvijek prilično teško reći da je mehanizam za zaobilaženje sankcija pouzdan", rekla je ona.
Koliko će novi paket sankcija utjecati na Rusiju sada je teško prognozirati s obzirom na to da očekivanja Brisela da će izazvati zabrinutost i ozbiljno narušiti rusku ekonomiju prethodnim ograničenjima nisu se ispunila. Ali, i da naruši eksport iz susjednih zemalja, trenutni efekat neće biti uočljiv. Zašto?
"Rusija je bogata zemlja siromašnih ljudi"
Prema mišljenju stručnjaka koji analiziraju svaki novi paket sankcija i njihov utjecaj na rusku ekonomiju, Putin nije krenuo u osvajački rat nespreman.
"Rusija je bogata zemlja siromašnih ljudi. U rat je došla u dobrom finansijskom stanju, pripremila se. I nakon više od godinu dana rata, njena ušteđevina će biti dovoljna da finansira rupu u budžetu na godinu ili čak dvije", rekao je ekonomista Konstantin Sonin sa Univerziteta u Chicagu.
Oleg Yitzchoki sa Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu je stava da je u trenutku uvođenja sankcija u trezoru još uvijek bilo viška novca, a priliv deviza je premašio potrebe za njim. U ovim uslovima nemoguće je izazvati finansijsku krizu sankcijama koje su uvedene Rusiji, zamrzavanjem rezervi i ograničavanjem uvoza bez izvoznog embarga.
"U osnovi, uslovi su bili takvi da nije bilo teško zaustaviti paniku i finansijsku krizu. Euri i dolari su nastavili da pristižu u zemlju u velikom obimu. A kada su sankcije uvedene, finansijska situacija Rusije se samo poboljšala. Sankcije su ograničile uvoz, pala je potrošnja. I izvozne zarade su naglo porasle u skladu sa cijenama energije", rekao je Yitzchoki za BBC.
Prema riječima jednog od arhitekata sankcija, Bena Harrisa iz američkog Ministarstva finansija, "Rusija je sama stvorila krizu i zaradila na njoj".
Ako uzmemo u obzir da je glavna svrha sankcija bila da izazovu finansijsku krizu velikih razmjera koja bi Rusiji oduzela mogućnost da finansira rat, onda se to nije dogodilo.
Smanjenje ruske privrede u prošloj godini iznosilo je 2,1 posto, a prognoze Međunarodnog monetarnog fonda sugerišu čak i povećanje od 0,7 posto u 2023. godini. Važnu ulogu u tome imali su i energetski nosači, protiv kojih su sankcije prvenstveno bile uperene: obim ruskog izvoza u 2022. stalno je opadao, ali su cijene rasle još brže, tako da je, prema ruskoj centralnoj banci, Kremlj u 2022. godini zaradio čak i više nego 2021.
Imaju li sankcije onda svrhu?
Ali sada je proces "odspajanja" Evrope od Rusije uveliko završen. Prema podacima Evropske komisije, u februaru 2023. godine prihodi od izvoza ruske nafte bili su 41,7 posto manji nego u februaru 2022. godine.
Osim toga, prema zapadnim podacima, Rusija je uspjela da nadoknadi, u najboljem slučaju, četvrtinu robe koja je potpala pod sankcije, a prema nekim procjenama čak i svega 10 posto. Ako se borba protiv zaobilaženja sankcija pokaže uspješnom, problem će se višestruko intenzivirati. Srednjoročno i dugoročno, sankcije su već izazvale potencijalnu štetu.
“Rat sam po sebi može stimulirati ekonomiju. Dakle, na određenom nivou možete biti prevareni brojevima, vjerujući da ima mnogo aktivnosti u privredi, ali zapravo je većina povezana sa samom vojnom aktivnošću”, rekla je Berit Lindeman, generalna sekretarka Norveškog helsinškog komiteta za Euronews.
Preraspodjela sredstava u privredi odvija se prvenstveno kroz vojno-industrijski kompleks. Problem je što vojno-industrijski kompleks u Rusiji nikada nije bio u stanju da svoje znanje pretvori u neke civilne oblasti. To znači da će neravnoteža rasti i "mjehur" će se napuhati u području vojno-industrijskog kompleksa. I, shodno tome, u civilnim područjima će se sve "smanjiti", jer će se svi resursi sliti u vojni sektor. To nema nikakve veze sa normalnim rastom. Stoga, kratkoročno gledano, sankcije nisu uspjele, kako kažu, savladati takvu zvijer kao što je ruska ekonomija, ali dugoročno gledano, ograničenja će itekako narušiti njenu stabilnost.
Potencijalni sukobi
Na sankcionu listu dodana su 71 fizička i 33 pravne osobe, među njima su i pojedine kompanije iz Kine. Ali pet kineskih firmi bilo je isključeno iz konačnog nacrta. Prema nekim izvorima, pod pritiskom Pekinga, koji je Evropi prijetio posljedicama, a prema drugima u dogovoru s Pekingom, koji je Briselu obećao da će pomno pratiti da proizvodi dvostruke namjene ne uđu u Rusiju.
Prema tome, postoje indicije da ova situacija može postati pobod za sukob između Evrope i Kine. Iako su EU i Kina usko ekonomski povezani i, prema mišljenju stručnjaka, Peking neće ići u direktnu konfrontaciju zbog Rusije, ipak neće pratiti ni zapadnu agendu u potpunosti.
