Zauzevši Nagorno-Karabah predsjednik Azerbejdžana je ispunio zavjet svog oca
Na vlasti dvije decenije i s jednim uspješnim ratom već iza sebe, predsjednik Alijev često je govorio o vraćanju planinske enklave Nagorno-Karabaha pod potpunu kontrolu Azerbejdžana nakon što su se njeni etnički armenski stanovnici ranih 1990-ih odvojili od vlasti Bakua.
"Sada ga je splet faktora uvjerio da je nastupio pravi trenutak, rekao je Elin Sulejmanov, ambasador Azerbejdžana u Velikoj Britaniji.
Dodao je da se historija neprestano okreće i da se određene stvari nisu mogle ranije uraditi.
"Nismo to mogli učiniti ranije i vjerojatno ne bi bila dobra ideja da to učinimo kasnije. Zvijezde su se poravnale iz određenih razloga i predsjednik Alijev je vidio to poravnanje", rekao je Sulejmanov, koji je prethodno radio u uredu predsjednika Alijeva.
Istaknuta među tim "zvijezdama" bila je nova nesposobnost ili nespremnost Rusije, Zapada ili Armenije da interveniraju kako bi zaštitili Nagorno-Karabah, teritorij koji je čitavo vrijeme formalno bio dio Azerbajdžana.
Samoupravna enklava imala je na raspolaganju 10 000 boraca, dok vojska Azerbajdžana, prema procjenama zapadnih stručnjaka, broji više od 120 000 vojnika, prenosi Reuters.
U razgovoru za Reuters, dva visoka dužnosnika i izvor koji je radio s Alijevim naglasili su da se odluka o povratku odcijepljene regije oblikovala mjesecima, kako se mijenjala diplomatska stvarnost.
"Bilo je to i duboko i lično pitanje za predsjednika. Predsjednik Alijev dovršava nešto što njegov otac nije mogao jer mu je ponestalo vremena", navedeno je.
