Evropa krivi Kinu za krizu u automobilskom sektoru, dok proizvođači krive EU
Evropska autoindustrija suočava se s novom krizom u svojoj novijoj historiji. Tranzicija ka elektrifikaciji, ubrzana klimatskim obavezama i promjenjivim preferencijama potrošača, razotkrila je strukturne slabosti u sektoru.
Tome se dodaje sve žešća globalna konkurencija, predvođena kineskim proizvođačima koji su se uspjeli pozicionirati kao lideri u tehnologiji baterija, uključujući i konkurentne cijene vozila. Dok Evropska unija ističe nelojalnu konkurenciju iz Kine kao glavni uzrok, evropski proizvođači kritikuju stroge ekološke propise i politiku tranzicije koju promoviše Brisel.
Kako EU vidi situaciju?
Evropska unija optužuje Kinu za damping, što uključuje prodaju električnih vozila po umjetno niskim cijenama zahvaljujući izdašnim državnim subvencijama. Prema Briselu, ovo predstavlja direktnu prijetnju evropskoj industriji, koja ne može biti ravnopravna, piše motor.es.
Kao rezultat toga, uvedene su carine na uvozna kineska vozila, koje bi mogle privremeno zaštititi evropske proizvođače. Međutim, ove mjere bi mogle podići cijene električnih auta na evropskom tržištu, što bi uticalo na krajnjeg potrošača. Stav evropskih proizvođača je sasvim drugačiji, jer oni direktno ukazuju na Evropsku uniju kao odgovornu za krizu. Oni vjeruju da EU političari ne stvaraju povoljno okruženje za konkurentnost, ometajući sposobnost odgovora na kinesku ofanzivu.
Naime, kroz stroge propise o emisiji koji postavljaju obavezne granice emisije za proizvođače, od njih se zahtijeva drastično smanjenje CO2, stvara pritisak na brzu elektrifikaciju i postavljaju ambiciozni ciljevi za eliminaciju vozila s unutrašnjim sagorijevanjem, povećavajući troškove proizvodnje.
Kriza već ima vidljive efekte. Evropski potrošači suočeni su s višim cijenama zbog rastućih troškova tehnologije. Prosječna cijena električnih vozila proizvedenih u Evropi veća je od onih uvezenih iz Kine. Osim toga, lokalni proizvođači smanjuju širinu modela dostupnih na tržištu, dok kineski električni automobili sve više osvajaju zahvaljujući svojim konkurentnim cijenama i vladinoj podršci.
Evropa slabi, Kina jača
Podaci pokazuju da prodaja automobila evropske proizvodnje opada, dok uvoz kineskih električnih vozila drastično raste. U međuvremenu, pojedini izvještaji naglašavaju da se nekoliko pogona u EU zemljama suočava sa smanjenjem osoblja ili trajnim zatvaranjem, što direktno dovodi u opasnost više od 50.000 radnih mjesta.
Evropski proizvođači automobila su ulagali u elektrifikaciju sa uvjerenjem da će se politika elektromobilnosti dosljedno provoditi. Međutim, svjesni su da su izvisili, kao i to da rješenje ove krize zahtijeva uravnotežene i zajedničke mjere. S jedne strane, EU bi mogla ublažiti neke od svojih klimatskih propisa kako bi dala prostora lokalnim proizvođačima da ulažu u električne automobile, umjesto da moraju izdvajati resurse za vozila sa SUS motorima koja imaju rok trajanja.
Evropska autoindustrija je na prekretnici. Dok optužbe između Evropske unije i proizvođača odražavaju stvarne tenzije, budućnost će zavisiti od sposobnosti svih aktera da rade zajedno na održivim i konkurentnim rješenjima.
Evidentno je da se Evropa mora prilagoditi ako želi da zadrži svoje vodstvo u globalnoj automobilskoj industriji ili će izgubiti poziciju u odnosu na Kinu. Odgovor na to može dati samo vrijeme, iako ga je sve manje za lokalne aktere.
