Na današnji dan prije 50 godina počela je proizvodnja u Tvornici automobila Sarajevo
Tvornica automobila Sarajevo datira još od 1947. godine kada je Vojno-tehnički zavod Sarajevo, VTZ Tito, preseljen iz naselja Švrakino selo u Vogošću i preimenovan u Preduzeće Tito Sarajevo - PRETIS. Prvih godina postojanja proizvodnja je najvećim dijelom bazirana za potrebe armije, pa je Pretis ubrzo postao najveća tvornica namjenske proizvodnje u Jugoslaviji, dok se u civilnom programu bavio konstrukcijom i izradom različitih metalnih proizvoda. Jedan od tih proizvoda je i danas poznati lonac za ekspres kuhanje popularno nazvan Pretis lonac. Nešto kasnije Pretis proizvodi bicikle, a saradnja sa jednom od najstarijih kompanija iz današnjeg Koncerna Volkswagen AG, njemačkim NSU-om, Neckarsulmer Fahrzeugwerke započela je 1957. godine proizvodnjom motocikla NSU Maxi i skutera NSU Prima III i Prima V.
Trideset godina nakon prestanka proizvodnje automobila, NSU je 1957. godine predstavio svoj novi automobil NSU Prinz. Kako bi ostvarila dnevnu proizvodnju od 330 primjeraka ovog automobila i potom povećala na 450 primjeraka, Uprava NSU Motorenwerke AG na čelu sa predsjednikom dr. Gerd Stieler von Heydekampf prodala je pogon za proizvodnju bicikla tipa Heidemann u njemačkom gradu Einbeck, a potom izvršila demontažu pogona za proizvodnju motocikla u Neckarsulmu.
Tako su već krajem 1957. godine na osnovu ugovora o licencnoj proizvodnji poslati dijelovi za montažu motocikla NSU Maxi i skutera NSU Prima u tada modernu tvornicu za preradu metala Pretis, Preduzeće Tito Sarajevo, a 1961. godine preseljene su i mašine i pogoni za proizvodnju iz Neckarsulma u Sarajevo. Kompanija NSU je poslala specijaliste u Sarajevo, a Direkcija Pretis je poslala svoje radnike u Neckarsulm na obuku čime su stvoreni uslovi za proizvodnju i preciznu kontrolu kvaliteta, pa je tokom 1962. i 1963. godine kompanija NSU uvozila svoje motocikle iz Sarajeva u Njemačku i prodavala ih.
Kada se krajem 1963. godine kompanija NSU skoncentrisala samo na proizvodnju automobila, proizvodnja motocikla nastavljena je u Pretisu do 1967. godine.
Nakon veoma uspješne proizvodnje pomalo neobičnog ali simpatičnog automobila pokretanog nazad smještenim zrakom hlađenim dvocilindarskim motorom zapremine 598 ccm i snage 20 KS, modela NSU Prinz predstavljenog 1957. godine, proizvodnju modela Prinz 1000, NSU je započeo 1964. godine. Ovaj model težak nepunih 700 kg pokretan je 4-cilindarskim zrakom hlađenim OHC motorom zapremine 996 ccm i snage 45 KS, a 1966. godine započela je proizvodnja modela Typ110 pokretanog motorom zapremine 1085 ccm. Ubrzo je predstavljen i model NSU 110SC, pokretan motorom zapremine 1177 ccm i snage 60 KS, a nakon njega predstavljen je i NSU 1200 sa motorom zapremine 1177 ccm i snage 55 KS.
Proizvodio se paralelno sa modelom Prinz 1000 do 1973, a počevši od 1965. godine montaža modela Prinz 1000 i Prinz 1200 vršena je i u tvornici Pretis Sarajevo sa godišnjim obimom od 5 hiljada primjeraka. Montaža je uključivala i ugradnju domaćih komponenti kao što su električne instalacije, akumulatori, gume...
Volkswagen AG preuzeo je kompaniju NSU Motorenwerke AG, Neckarsulm i 10. marta 1969. godine spojio sa kompanijom Auto Union GmbH, Ingolstadt kada je nastala nova kompanija Audi NSU Auto Union AG, sa sjedištem u Neckarsulmu i retroaktivno registrovana 1. januara 1969. godine. Dr Gerd Stieler von Heydekampf, bivši direktor NSU, imenovan je za predsjednika odbora. Međutim, poslujući u Koncernu VAG, Volkswagen Audi, naziv NSU praktično je nestao.
Integracijom preduzeća PRETIS Sarajevo (Vogošća), IGMAN Konjic, SLAVKO RODIĆ Bugojno i POBJEDA Goražde, godine 1968. godine nastao je UNIS holding Sarajevo, a nekad velika i slavna Tvornica automobila Sarajevo - TAS, nastala je 1970. godine potpisivanjem ugovora iz 1969. godine između sarajevskog UNIS-a i njemačkog Volkswagena, te gradnjom tvorničkih pogona u Vogošći koja je započela 1. jula 1971. godine.
Tako je proizvodnja modela Volkswagen Buba započela 10. novembra 1973. godine od kada je do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, proizvedeno oko 350 hiljada modela Volkswagen Buba, Volkswagen Golf, Volkswagen Jetta i Volkswagen Caddy.
Volkswagenova Buba je u periodu od 1973. do 1976. godine rađena u verzijama 1200, 1300 i 1303, a prvi Volkswagen Golf J iz TAS-a izašao je 1976. godine uz nevjerovatno interesovanje koje je iziskivalo dodatno povećanje procenta domaćih komponenti i povećanje izvoza kako bi se dobila mogućnost većeg uvoza dijelova iz Volkswagena. Tako je nivo montaže domaćeg Volkswagen Golfa sadržavao oko 28 posto domaćih dijelova, a broj zaposlenika iznosio je oko 3.500.
Rast proizvodnje TAS-a značio je i procvat proizvodnje mnogih drugih proizvođača, kao što je tvornica auto stakala u Bosanskom Šamcu ili Tesle Brčko koji je isporučivao akumulatore. Sa 51 posto vlasništva UNIS-a i 49 posto Volkswagena, TAS je bio jedan od prvih pozitivnih primjera dobre kooperacije sa stranim investitorom u vremenu socijalizma.
Nakon osam godina prizvodnje prve generacije Volkswagen Golfa, 5. juna 1985. godine započinje proizvodnja Volkswagen Golfa 2, a od 1982. godine isključivo u Vogošći je bio proizvođen i Volkswagen Caddy namijenjen za evropsko tržište pa je 1989. godina bila rekordna sa 37.411 proizvedenih automobila. TAS je proizveo i nekoliko probnih primjeraka Golfa 3, a onda su došle devedesete i rat.
