Opel slavi 125 godina proizvodnje automobila, a od 2028. godine postaje isključivo električni brend
Dok su studenti šezdesetih širom Njemačke punili ulice svojim glasnim protestima, snalažljivi Opelovi inžinjeri su razvijali prvo hibridno vozilo marke. Kadett Stir-Lec I iz 1968. godine imao je pogonsku tehnologiju, koja je bila podjednako neobična, koliko i napredna u to vrijeme.
Stirling motor u zadnjem dijelu Opelovog kupea proizvodio je električnu energiju, koja je snadbijevala generator energijom, koji je zauzvrat punio 14 olovnih baterija postavljenih u prednjem dijelu Kadetta. Proces je bio jednostavan i jako efikasan za ono vrijeme, ali ne bučan koliko je bila bučna njemačka omladina. Bio je to ustvari prvi zvuk tišine u Opelovim halama i nagovještaj onoga što će "Munja" postati 60 godina poslije.
Zvuk tišine na Hockenheimringu
E-mobilnost je ostala važna tema za inžinjere iz Rüsselshajma u godinama koje su dolazile, a dr. Georg von Opel napravio je sljedeći veliki test 1971. godine sa električnim GT-om na Hockenheimringu. Trgovački časopis "Mot" pisao je o neobičnom zvuku tišine u vrijeme kada je najmlađi unuk Adama Opela postavio šest svjetskih rekorda na stazi u modifikovanom Opelu GT. Najveća brzina GT-a iznosila je 188,86 km/h, a na dionici od 10 kilometara modifikovani sportski automobil je u prosjeku imao brzinu od 126,89 km/h.
Sa svojim rekordnim vožnjama, Georg von Opel je bio daleko ispred svog vremena. On je još prije više od 50 godina vidio elektromobilnost kao potencijalnu alternativu konvencionalnim pogonima. Na kraju krajeva, naftna kriza bacila je svoju prvu sjenu na motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Međutim, u to vrijeme tehnologija elektromobilnosti još nije bila spremna za masovnu proizvodnju.
Međutim, u Opelu nisu sjedili skrštenih ruku, već su poduzeli sljedeće korake u elektromobilnosti s istraživačkim projektom "Impuls", koji je započeo 1989. i trajao do 1999. godine. Inžinjeri su prvo modifikovali Kadett s troja vrata, koji je dostizao maksimalnu brzinu od 100 km/h i mogao je preći 80 kilometara s jednim punjenjem baterije.
Sa znatno naprednijim pogonom, Opel je učestvovao u projektu testiranja najnovije generacije električnih vozila na ostrvu Rügen, koji je izveden na baltičkom ostrvu između jeseni 1992. i ljeta 1996. godine. Test je bio podržan od strane savezne vlade, a trebao je istražiti pogodnost električnih automobila za svakodnevnu upotrebu. Astra karavan "Impuls" bez problema je prešla oko 300.000 kilometara. Posljednji test je bila flota od 10 Astri karavana "Impuls 3", koje su uspješno korištene u Aachenu, Liègeu i Maastrichtu od 1997. do 1999. godine kao dio projekta koji je finansirala EU.
Ampera je imala nevjerovatan potencijal, lično smo se uvjerili
Opel Ampera je bila prvo električno, odnosno vozilo s produženim dometom, pogodno za svakodnevnu upotrebu, a 2012. godine proglašena je evropskim "automobilom godine". Amperu je pokretao električni motor od 150 KS i bila je podržana litijum-jonskom baterijom od 16 kWh. Kada bi se nivo napunjenosti baterije približio određenom nivou, uključio bi se 1.4-litarski motor sa unutrašnjim sagorijevanjem od 86 KS, taman dovoljan da pokrene generator koji bi preuzeo napajanje.
Vlasnici Ampere stoga nisu imali strah od malog dometa, jer je lako prelazila više od 500 kilometara u kombinaciji struja-plus-benzin, u šta se lično uvjerio i potpisnik ovih redova na testnim vožnjama za novinare između Amsterdama i Den Haaga prije tačno 13 godina.
Nasljednik Ampere izašao je na tržište 2017. godine kao potpuno električni model, a omogućavao je autonomiju od 423 kilometra s jednim punjenjem baterije prema WLTP metodi mjerenja. To je možda bila jedna od većih grešaka, jer se Opel prerano odlučio za čistu struju. Opel je morao zadržati koncept pogona iz prve Ampere, jer to danas masovno koriste svi svjetski brendovi, a ponajviše kineski.
Opel sada nudi čisto električnu verziju u svakom modelu. Asortiman se proteže od mikro Rocks Electric četverocikla, koji mogu voziti 16-godišnjaci, preko Corse, Comba, Astre, Mokke i novih Frontera i Grandlanda, do velikih kombija Zafire, Vivara i Movana, koji se također isporučuju s pogonom na gorivne ćelije.
U narednim godinama "struja" će biti jedini Opelov energent. Naime, od 2028. godine Opel će u Evropi nuditi samo električna vozila. Munja će u stvarnosti postati munja.
