Volvo 440/460: Kutijast i netipičan za kompaktnu klasu, ali tipičan za švedski brend

Razvoj na projektu "Galaxy" trajao je 10 godina prije nego što je Volvo 440 konačno došao na tržište 1988. godine.

Šveđani su željeli su da se posvete nasljedniku uspješne serije 300, čiji nasljednik je bio moderna i kompaktna limuzina s pogonom na prednje točkove, opremljena tipičnim Volvo karakteristikama s akcentom na sigurnost, kvalitet i udobnost.

Vremena su se mijenjala, a Šveđani su bili spremni za promjene. Tako je model 440 bio pokusni kunić na kojem su se u jednu ruku testirali novi lagani materijali, inovativni elementi sigurnosti i prve računarske tehnologije.

Putni računar i ABS sistem

Dvije godine nakon predstavljanja Volva 480, na istoj osnovi je lansiran i petovratni hatchback model 440. Dolazio je sa odličnim karakteristikama: na primjer, s podijeljenom stražnjom klupom i centralnom konzolom blago zakrenutom prema vozaču.

Volvo 440 je standardno imao ugrađeni putni računar koji je pokazivao potrošnju goriva, prosječnu brzinu, domet, temperaturu ulja, kao i vanjsku temperaturu. Pored toga, već od 1989. godine u ovom kutijastom Skandinavcu bio je dostupan sistem protiv blokiranja točkova (ABS), sistem koji je mnogim rivalima tada bio pusti san.

Holanđanin Peter van Kuilenburg bio je odgovoran za dizajn, ali stvarni oblik je bio zasnovan na prototipovima G4, koje je legendarni Volvo glavni dizajner Jan Wilsgaard razvio prije nego što je otišao u zasluženu penziju nakon četiri decenije.

Volvo 440 se proizvodio u Holandiji, gdje su prethodni modeli Volvo 340/360 i Volvo 480 također silazili s proizvodne trake. Godine 1989. uslijedilo je lansiranje Volva 460, deset centimetara duže limuzine od originalnog Volva 440.

Serija 460 je bila četverovratna limuzina

Volvo 460 je bio dostupan prvenstveno kao sedan s četvero vrata. Njegov dizajn je bio konzervativan, s tipičnim Volvo karakteristikama kao što su kutijast i čist oblik, široka prednja maska i jednostavne, elegantne linije. Na dizajn je utjecala Volvova reputacija za izdržljivost i praktičnost. Bio nešto manji od ostalih Volvo limuzina, što ga je učinilo privlačnijim za one koji traže siguran i udoban kompaktni poslovni automobil.

Volvo 460 je bio dostupan s različitim motorima tokom svoje proizvodnje, koji je opsluživao različita tržišta. Izbor motora se zasnivao na četverocilindrašima. Motori od 1.6 i 1.7 litara zapremine bili su najčešće opcije, a obično su proizvodili između 75 i 115 konjskih snaga. Ovi motori su bili upareni s četverostepenim ručnim ili trostepenim automatskim mjenjačem. Benzinac od 1.700 ccm, sa i bez turba, kao i dizel sa 1.870 "kubika" je dobavljao Renault.

Što se tiče performansi, Volvo 460 nije bio vozilo visokih performansi, ali je pružao udobnu i efikasnu vožnju. Bio je usmjeren na kupce koji su željeli pouzdan, svakodnevni automobil, a ne onaj koji je fokusiran na čistu brzinu. Ekonomičnost goriva je generalno bila solidna za to doba, nudeći oko sedam litara kombinovane potrošnje na 100 kilometara, što ga je činilo praktičnim i za duža putovanja.

Sigurnost kao prioritet

Kao i kod mnogih Volvo modela, sigurnost je bila prioritet i kod modela 460. Imao je prednje i zadnje zone gužvanja, dvostruke prednje zračne jastuke, ojačani sigurnosni kavez i ABS kočnice, u zavisnosti od opreme i modelske godine. Ove karakteristike su pomogle učvršćivanju reputacije Volva u proizvodnji nekih od najsigurnijih automobila na tržištu. Serija 460 je također bila opremljena zatezačima pojaseva i naslonima za glavu dizajniranim da smanje ozljede vrata u slučaju sudara.

Unutrašnjost Volva 460 tipično je dizajnirana za udobnost i praktičnost, s prostranom kabinom u kojoj mogu udobno sjediti četiri odrasle osobe. Imao je prepoznatljivo ergonomsko sjedište, i iako automobil nije bio tako luksuzan kao neki od njegovih konkurenata, bio je kvalitetno sastavljen od izdržljivih materijala koji će trajati godinama.

Od opreme dostupne su bile opcije kao što su: ručni klima uređaj, električni prozori i radio kasetofon (standardni ili opcioni, u zavisnosti od nivoa opreme), iako 460-ka nije bila luksuzni model.

Volvo 460 se prvenstveno prodavao u Evropi i postao je popularan izbor za kupce koji traže pouzdan, siguran i praktičan kompaktni automobil. Pozicioniran je kao alternativa konkurentima kao što su Ford Sierra, Audi 80 i BMW serije 3, iako se na njega generalno gledalo kao manje sportski i model više orijentisan na porodicu, fokusirajući se na udobnost, sigurnost i dugoročnu izdržljivost.

Proizvodnja paralelno s nasljednikom S40

Bio je dobro prihvaćen zbog svoje kvalitete izrade i pouzdanosti, ali njegov konzervativni stil i nedostatak karakteristika performansi značili su da nije bio toliko poželjan za one koji traže uzbudljiviji ili luksuzniji kompaktni automobil. Unatoč tome što nema isti nivo prepoznatljivosti kao neki drugi Volvo modeli, 460 i dalje ima svoje sljedbenike, posebno među ljubiteljima klasičnih Volvo limuzina. Njegova reputacija za pouzdanost, sigurnost i dugovječnost pomogla mu je da ostane cijenjen model u historiji Volva.

Ova serija Volva trajala je do septembra 1996. godine, a tada je proizvodnja nasljednika, mnogo popularnijeg i rafiniranijeg Volva S40 i V40, tekla paralelno već godinu dana. Proizvedeno je ukupno 460.822 primjeraka Volva 440, odnosno 238.401 kopija serije 460.