Dedić: Politike ne smije biti u poljoprivredi, morat ćemo formirati državno ministarstvo
Dedić je u razgovoru za naš portal govorio i o problematici koja se odnosi na dugovanja prema poljoprivrednicima, o inspekcijskom nadzoru, kao i tome u kojoj mjeri je ova oblast uređena.
Program poticaja za poljoprivredu povećan je na rekordnih 87 miliona. Kako je uopće do toga moglo doći?
Prije svega, morate znati da je Ministarstvo svake godine tražilo više sredstava za poljoprivredu nego što je na kraju dobijalo. Mi smo uvijek tražili da naš budžet bude u skladu s usvojenom Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH. Međutim, procjene Federalnog ministarstva finansija nisu dopuštale da se taj strateški okvir ispoštuje. Ove godine, poboljšanjem opće finansijske situacije u Federaciji, konačno nam je odobreno traženo povećanje.
Mislim da poljoprivreda niti je tražila niti je dobila nešto što joj ne pripada. Ustvari, ovo povećanje je samo povrat sredstava koja su poljoprivrednici uplatili u budžet.
Ukupna vrijednost godišnje proizvodnje poticane iz budžeta Federacije BiH iznosi oko 240 miliona KM. Na tu proizvodnju se u fazi prerade i prodaje plaćaju obaveze po osnovu PDV-a, drugih poreza, doprinosa i obaveza. Poljoprivreda nije, dakle, samo trošak, kako je neki žele predstaviti, ona doprinosi povećanju budžeta.
Ko se može nadati većim podrškama, mljekari, animalna ili biljna proizvodnja? Šta je s ruralnom proizvodnjom i ostalim podrškama?
Poticaji za proizvođače će i dalje povlačiti najveći dio sredstava iz budžeta. Za biljnu proizvodnju planiran je iznos od 12 miliona KM, a za animalnu 55,5 miliona KM. Gotovo u svakoj proizvodnji došlo je do određenog povećanja. Trudili smo se da više uložimo u biljnu proizvodnju koja do sada nije bila dovoljno zastupljena.
Novina jeste da smo s većim budžetom dobili realnu mogućnost da izdvojimo znatno više sredstava za strukturne mjere, što je uostalom jedna od preporuka Evropske komisije.
Radi se o mjerama ruralnog razvoja usmjerenim na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača kroz investicije u mehanizaciju i opremu, izgradnju i opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje, nabavku visokokvalitetnih rasplodnih grla, podizanje višegodišnjih zasada.
Tu je i nekoliko drugih bitnih stavki za koje do sada nismo imali sredstava. Kako veliki broj već izgrađenih objekata, prvenstveno štala, nije legaliziran, uvedena je mjera za potporu njihovoj legalizaciji. Podržana će biti izgradnja ili dogradnja postojećih objekata u funkciji zbrinjavanja biološkog otpada i uklanjanja zagađenja koje nastaje kao posljedica proizvodnog procesa. Bit će podržana i izgradnja i opremanje objekata u funkciji prerade poljoprivrednih proizvoda.
Da bi omogućili poljoprivrednicima povećanje obima investicija s Razvojnom bankom, dogovoren je Protokol o uspostavi kreditne linije za poljoprivredu s vrlo povoljnim uvjetima za korisnike, kao što je kamata od tri posto godišnje, otplata do 15 godina, grejs period do 36 mjeseci. Osigurali smo i podršku za zajedničko finansiranje projekata poljoprivrede i ruralnog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovaj resor koji vodite u prošlosti je bio opterećen dugovanjima prema poljoprivrednicima i neisplaćenim podrškama. Kako sada stvari stoje?
Sva dugovanja za proizvodnju smo sanirali još početkom 2018., osim onih za koja inspekcijski organi nisu izvršili dodatnu kontrolu. Programom poticaja za 2020. godinu predviđena je i isplata novčane potpore za model ruralnog razvoja korisnicima koji su zahtjeve podnijeli 2012. godine, a za koje je izvršena dodatna kontrola i provjera. To je jedna od posljednjih obaveza koju je ministarstvo naslijedilo iz prethodnog mandata.
Vi ste najavljivali pojačan inspekcijski nadzor. Kakvo je stanje i u kojoj mjeri imamo uređenu oblast poljoprivrede koja je bitna i za ulazak u EU?
Inspekcijske kontrole se odvijaju kontinuirano i odvijat će se i u narednom periodu. Mislim da bismo trebali kadrovski značajnije ojačati inspekcijske organe kako bi se poslovi nadzora još efikasnije obavljali. Trebamo intenzivno raditi i na jačanju kapaciteta ministarstva za programiranje mjera, a posebno kontrolu na terenu. To ćemo postići izmjenama zakonskih i podzakonskih propisa, investicijama u informatizaciju, te uspostavom Agencije za plaćanje.
Što se tiče pristupanja Evropskoj uniji, poljoprivredu u našoj zemlji treba hitno transformisati i modernizovati. Na tom polju ćemo postići određeni napredak kroz strukturne mjere uvedene u novi program i upravo je to razlog zbog kojeg sam insistirao da veći dio uvećanja budžeta za poljoprivredu bude usmjeren u povećanje konkurentnosti i ruralni razvoj.
Međutim, ključna stvar vezana za budućnost naše poljoprivrede je i dalje jačanje nadležnih državnih institucija i državnog zakonodavstva vezanog za poljoprivredu. To je pitanje koje ne smije biti politizovano. BiH je jedinstven ekonomski prostor i kao takav treba da funkcioniše. Neophodno je izvršiti popis u poljoprivredi, osposobiti postojeće agencije na državnom nivou, eventualno formirati nove, a u konačnici jednog dana morat ćemo uspostaviti i državno ministarstvo poljoprivrede.
Kakve su perspektive za jačanje poljoprivrede na državnom nivou, pogotovo u svjetlu aktuelne krize u vezi s odlukom Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu u RS-u?
Teško je biti optimista. Stvari nažalost stagniraju već godinama, a ova trenutna kriza je samo pokazatelj licemjernog odnosa prema poljoprivredi. U entitetu Republika Srpska više se prašine diže zbog toga ko je vlasnik poljoprivrednog zemljišta, i to čak i ako su Ustav i zakonski propisi po tom pitanju potpuno jasni. Ne razgovara se, pak, o tome što je zaista bitno.
Ne razgovara se o tome koliko je tog poljoprivrednog zemljišta obrađeno, koliko su poljoprivrednici u tom dijelu BiH zadovoljni visinom poticaja koji su manji nego u Federaciji. Zajedno s kolegama iz RS-a i državnog Ministarstva vanjske trgovine mi već mjesecima razgovaramo o tome kako podržati i zaštititi domaće poljoprivredne proizvođače. I bojim se da i će i ta tema zbog novonastale situacije pasti u zaborav.
