Elektronski potpis kao neophodna mjera u poslovanju: Hoće li političari požuriti s usvajanjem zakona
Zakon koji je u formi nacrta prihvaćen na sjednici Doma naroda 27. februara prošao je proceduru javne rasprave, a očekuje se da ga Vlada FBiH usvoji u formi prijedloga i ponovo pošalje parlamentu.
Delegat Socijaldemokratske partije (SDP) u Domu naroda FBiH Aner Žuljević za Klix.ba kaže kako razvoj IKT-a i usvajanje neophodne zakonske regulative kao što je oblast e-potpisa kreira nužne pretpostavke za značajne dinamičke promjene u privredi, ali i za nužnu transformaciju državne uprave zbog koje smo mi danas u mnogim izvještajima jedna od najlošije ocijenjenih zemalja u smislu poslovnog okruženja.
"U određenoj mjeri, materija primjene elektronskog potpisa sadrži aktivnosti koje se mogu nedvosmisleno kvantifikovati na poslovanje privrednih subjekata, građana i elektronske uprave. Efekti su višestruki od povećanja efikasnosti poslovanja, smanjenja troškova obrade podataka do snižavanja cijene usluga korisnicima. Razvoj servisa za eUpravu, koji će omogućiti usvajanje legislativnog okvira umnogome doprinosi društvenom i ekonomskom razvoju zemlje, prije svega poboljšanju dostupnosti javnih usluga kako biznisu tako i građanima", kaže on.
Navedeno konkretno uključuje bezbroj primjera kroz pružanje online usluga u smislu dobijanja dozvola, razne prijave/odjave statusa, razmjenu dokumenata, plaćanja i drugih privatno-poslovnih iteracija, što bi danas u uslovima pandemije i potrebe socijalnog distanciranja također predstavljalo značajnu prednost kod smanjivanja epidemioloških rizika.
"Efikasno funkcionisanje eUprave posebno kod nas može značajno da poveća efikasnost javnog sektora i produktivnost zaposlenika, poboljša međuinstitucionalnu saradnju u našoj složenoj ustavnoj strukturi podijeljenih nadležnosti te poveća iskorištenost kapaciteta i resursa. Zbog svega prethodno navedenog izuzetno je važno ubrzati usvajanje zakonskog okvira, jer je ključ sigurnosti i povjerenja u elektronskom poslovanju upravo elektronski potpis, kao njegov neizostavan dio. Da bi e-dokument bio prihvaćen, mora se zasnivati na prihvatanju tehničke ispravnosti dokumenta, nepromjenjivosti sadržaja i vjerodostojnosti izvora, odnosno kreatora dokumenta", navodi on.
Žuljević kaže kako se sve to može jedinstveno obuhvatiti instrumentom koji osigurava vjerodostojnost izvora i zaštitu integriteta sadržaja, a to je e-potpis.
"Dodatna vrijednost potpisanog e-dokumenta postiže se primjenom naprednog e-potpisa koji ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i otisak pečata na papiru, ako je izrađen u skladu s odredbama Zakona o elektronskom potpisu, a povezan je isključivo s potpisnikom te ga nedvojbeno identificira", izjavio je.
Danas u vrijeme pandemije, nastavlja on, postajemo dodatno svjesni koliko je važan značaj razvoja digitalnog društva koje podrazumijeva napredno društvo oblikovano kao rezultat usvajanja i integracije IKT-a u kući, javnoj upravi, biznisu, u obrazovanju ili rekreaciji.
"Vrijeme kada smo primorani boraviti u kući, a pri tome imamo pristup internetu dokazuje da bi se naše svakodnevne potrebe mogle realizirati značajno jednostavnije uspostavljenim komunikacijskim procesima kroz elektronski sistem poslovanja i raširenu upotrebu e-potpisa", zaključio je Žuljević.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
