Ekonomista Igor Gavran je analizirao zaduživanje bh. vlasti i istakao dva paradoksa
Ta zabrinutost je porasla nakon što je nedavno objavljeno da budžetski deficit ovog entiteta, prema revizorskom izvještaju, iznosi čak pola milijarde KM. Učestalo je i zaduživanje ovog entiteta dok vlast i opozicija optužuju jedni druge za ovakvo stanje.
No, iz razgovora s ekonomistom Igorom Gavranom se može zaključiti da su i vlast i opozicija odgovorne za trenutno stanje javnih finansija. Za Klix.ba je prvenstveno govorio o tvrdnji aktuelne i prethodnih vlasti da Bosna i Hercegovina nije mnogo zadužena. Naime, saglasan je s ovom tvrdnjom kada se taj dug statistički posmatra i kada se uporedi s dugom država u okruženju.
No, kako je rekao, stvarnost je da slaba bh. ekonomija i posebno način na koji se njome upravlja čine ovaj relativno mali dug ozbiljnim problemom.
Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (NS) je nedavno izjavio da dug Bosne i Hercegovine čini 30 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, Gavran je ukazao da se na Bosnu i Hercegovinu i razvijenije zemlje od nje ne mogu primjenjivati isti kriteriji kada je riječ o procentualnom udjelu duga u BDP-u i nekim drugim ekonomskim pokazateljima. Posebno zabrinjavajućim smatra trend povećanja duga.
U nastavku je izdvojio stvari koje je potrebno sagledati kada se analizira dug države.
"Potrebno je posmatrati ne samo vanjski dug, koji se često izdvaja, već i ukupan javni dug, tj. zaduženje svih nivoa vlasti. Osim toga, potrebno je sagledati i uslove zaduživanja koji su sve nepovoljniji. Tempo kojim se zadužuje je zabrinjavajući", konstatirao je.
Struktura duga
Ono što je još ocijenio kao zabrinjavajućim jeste struktura duga, tj. za šta se koristi novac koji je dobijen zaduživanjem.
"Čak i one pozitivne stvari, gdje možemo primijetiti da je novac zaista iskorišten za poboljšanje života, kao što je unapređenje javnog prijevoza u Sarajevu, obnova vodovodne mreže ili izgradnja Koridora 5C, ipak su vrste ulaganja gdje ne možemo očekivati povrat novca, barem ne u kratkom roku, i koje nam ne olakšavaju otplatu tih dugova u budućnosti", mišljenja je Gavran.
Kako dodaje, ne vidimo da se novac pametno i produktivno troši u projekte kojima će se omogućiti povrat kredita, u projekte koji su samoodrživi i kojima će se smanjiti potreba za zaduživanjem. Sve, kako je kazao, rastuće potrebe se olako zadovoljavaju zaduživanjima, koja se čak i planiraju u budžetu.
Dva paradoksa
Također je ukazao da su se vlasti hvalile budžetskim suficitom dok su se istovremeno zaduživale. Shodno tome, sagovornik Klix.ba je konstatirao da to zapravo nije stvarni suficit.
Istakao je ono o čemu se malo govori, a što se dogodilo tokom inflacije.
"Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) i entitetske porezne uprave se hvale rekordnim prihodima, a ipak se sve više povećava zaduživanje. Dakle, čak ni rast javnih prihoda, koji je primarno uzrokovan inflacijom, nije bio dovoljan da se zadovolje apetiti vlasti", izjavio je.
Napomenuo je da iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i drugih međunarodnih institucija upozoravaju da je trend zaduživanja, posebno u FBiH, zabrinjavajući.
"Zaduživanje u RS-u je odavno izmaklo kontroli i tu je riječ o zaduživanju samo da bi se vratili raniji dugovi. Tu više nema ni primisli o razvojnim projektima održivog karaktera jer jednostavno za to nema novca", dodaje.
Kreditni rejting
Gavran je naveo da se povećava zaduživanje FBiH na domaćem tržištu te je istakao ono što je nedavno istakao predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić (SBiH) u razgovoru za Klix.ba.
"FBiH je pribavila i međunarodni kreditni rejting, čija jedina svrha može biti planiranje budućeg zaduživanja na vanjskim tržištima. Slobodno možemo reći da FBiH slijedi korake RS, koji su ovaj entitet odveli u provaliju. FBiH, koliko god ima bolju poziciju i koliko god da ima veći ekonomski potencijal, ako se ovakvi trendovi nastave, neće moći izmaći sličnoj sudbini. Svi ćemo osjećati posljedice toga", upozorio je Gavran.
Zaduživanje za infrastrukturu
Osvrnuo se i na izjavu ministra Forte da zagovara da se Bosna i Hercegovina "jako" zadužuje za infrastrukturne projekte.
"Vidjeli smo vrlo malo praktičnih rezultata, a i kada ih je bilo, bili su mahom parcijalni. Vrlo je problematično što se novac troši na neke projekte kojima se pomaže samo jednoj grupi stanovništva. Umjesto da se provede strateška reforma, kao što je fiskalna reforma, da se olakša privredi, poslovanju i radnicima. Novac dobrim dijelom ide na vraćanje prethodnih dugova i netransparentno se troši", izjavio je.
Prema Gavranovim riječima, zaduživanje nije samo po sebi loše, a najava nastavka zaduživanja također ne mora biti loša sama po sebi, ali može biti loše ako ne postoji projekcija kako odgovarajuće potrošiti taj novac i smanjiti potrebu za zaduživanjem.
