Muhamed Hasanović: Povećanje kamata za građane nije prihvatljivo, a plate moraju rasti

Šteta koja se čini entitetima se može posmatrati iz više uglova. Ukoliko uzmemo u obzir da se povećanjem budžeta Institucija Bosne i Hercegovine manje novca doznačuje entitetima, onda je ta konstatacija tačna, međutim smatram kako je jačanje državnih kapaciteta, naročito Oružanih snaga BiH, Granične policije BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH garantuje jačanje države, a samim tim i bosanskohercegovačkih entiteta.

Budžet Bosne i Hercegovine nije razvojni. Istina je da se najveći dio budžeta potroši na plate uposlenika institucija Bosne i Hercegovine, oko 900 miliona KM, ali treba imati u vidu i sistematizaciju radnih mjesta, prema kojoj trenutno u institucijama postoji preko 2.000 upražnjenih radnih mjesta. Ovdje moram biti precizniji i reći da je skoro polovina tog iznosa predviđena za Oružane snage BiH, granične prelaze i carinu.

Hipotetički govoreći, ukoliko bi se raspisali konkursi za popunjavaje radnih mjesta i ukoliko bi zbog stvarnih potreba popunili radna mjesta koja su upražnjena prema aktuelnoj sistematizaciji, jasno je da bi budžet za plate bio još veći.

Također, ne možemo govoriti o šteti koja se čini entitetima, ako nam je poznato da su oba entiteta, ali i Brčko Distrikt u fazi usvajanja budžeta za 2024. godinu, bez obzira što budžet na nivou države još uvijek nije usvojen. Da postoji svarna šteta koja se čini entitetima, oni ne bi mogli usvojiti budžete, prije usvajanja državnog budžeta. Bitno je istaći da će budžet FBiH biti oko 7 milijardi KM, a budžet RS oko 5,7 milijardi KM. Oba spomenuta budžeta su četiri do pet puta veća od budžeta Institucija BiH te ne postoji mogućnost da se efektivno oštete budžeti entiteta sa znatno manjim budžetom institucija BiH.

Znatan je rast prihoda od direktnih i indirektnih poreza. Da li je to posljedica rasta inflacije ili je to posljedica rasta potrošnje ili je to posljedica i jednog i drugog?

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) ove godine je zabilježila rekord u prikupljanju indirektnih poreza. Za ovih jedanaest mjeseci UIO je prikupila 9 milijardi i 727 miliona KM. Kulmulativno, prihodi od indirektnih poreza su veći za 7,18% u odnosu na prošlu godinu. U sklopu prikupljenih prihoda, privredi je vraćena 1 milijarda i 984 miliona KM, a neto prikupljeni prihodi koji su usmjereni u raspodjelu korisnicima: državi, entitetima i Brčko distriktu, su iznosili 7 milijardi i 743 miliona KM i veći su za 557 miliona, u odnosu na prihode koji su dobili u istom razdoblju prošle godine.

Po osnovu posebne putarine (0,25 KM), FBiH je dobila dodatnih 206 milion KM, RS 136 miliona KM i Brčko distrikt 6,9 miliona KM. Također, prije nekoliko dana UIO je objavila da će prvi put u historiji imati prihod veći od 10 milijardi godišnje.

Posljedica rasta prihoda je definitivno dvojaka, tj. predstavlja kulmulativno rezultat rasta inflacije i rasta potrošnje. Ukoliko uporedimo podatke, jasno je da je potrošnja povećana i da to nije rezultat rasta samo inflacije, već povećane kupovne moći, naročito na teritoriji FBiH.

Inflacija na godišnjem nivou u 2023. godinu iznosi ukupno 6%, ali zasigurno varira iz mjeseca u mjesec. To možemo jasno vidjeti ako uporedimo podatke, gdje imamo mjesece u tekućoj godini koji su bili na 2% inflacije, ali i onih gdje je inflacija bila na 12%. Vidljivo je da inflacija usporava, ali to ne znači smanjenje cijena proizvoda, nego znači da će se i dalje dešavati povećavanje cijena, ali znatno slabijom dinamikom, nego što je to bilo u prošloj godini.

Moram priznati da me raduje rad Vlade FBiH, a naročito fiskalne reforme koja se najavljuje, gdje će ovi efekti biti vidljiviji, prilikom čega će minimalna plata biti 1000 KM, a poslodavci će plaćati manje doprinosa. Iznos upravo te razlike koju poslodavci neće uplaćivati na ime doprinosa bi trebali transferirati na svoje radnike, prilikom čega će radnik sa minimalnom platom doći u poziciju da pored, već uvećane minimalne plate, dobije i dodatni iznos na platu.

Naravno, na članovima Vlade FBiH je da blagovremeno govore o svim detaljima fiskalne reforme u Federaciji, ali smatram da će implementacijom ove reforme zasigurno doći do itekako boljeg standarda građana i smanjenja iseljavanja mladih i obrazovanih iz naše države.

Vjerovatno pratite zaduženja i nižih nivoa vlasti. Primjetno je da se Kanton Sarajevo zadužio i zadužuje uglavnom za velike infrastrukturne projekte. Da li su ta zaduženja u skladu s finansijskim mogućnostima ovog kantona?

U posljednje vrijeme tema duga, kako vanjskog, tako i unutrašnjeg je izuzetno prisutna u javnosti. U 2024. godini planirano je da se iz budžeta Institucija Bosne i Hercegovine servisira 1,43 milijarde KM vanjskog duga, gdje se na FBiH odnosi 939,19 miliona KM, na RS 470,54 miliona KM, na Brčko distrikt 15,9 miliona KM i na Institucije Bosne i Hercegovine 15,20 miliona KM.

Servisiranje vanjskog duga je nulti prioritet svih nivoa vlasi. Na osnovu nacrta budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu, projekcija prihoda iznosi 1.180.440.835 KM. Prema Zakonu o dugu i zaduživanju FBiH, svaki kanton može biti zadužen do 10% iz prihoda, odnosno da vraćanje duga može biti 10% na godišnjem nivou od ukupnih prihoda u kantonu.

Na osnovu Nacrta budžeta KS, to znači da bi ukupno zaduženje moglo biti do nivoa 118,044,084 KM anuiteta godišnje. U Nacrtu budžeta KS izdaci za otplate dugova iznose 49,826,342 KM, što predstavlja 4,22% od ukupnih prihoda. To je egzaktan podatak, iz kojeg se jasno vidi da je Kanton Sarajevo stabilan i da nije prezadužen. Kao što znate, Vlada KS je predložila budžet veći za oko 300 miliona KM u odnosu na Nacrt, te samim tim i procenat od 4,22 je u ovim okolnostima još manji.

Da li ste saglasni s MMF-ovom preporukom da Bosna i Hercegovina treba povećati kamatne stope i izostaviti rast plata u javnom sektoru kako bi se inflacija ublažila?

Nisam, to su želje zvaničnika MMF-a, koji jasno komuniciraju svoju strategiju, a ona pritom nije u skladu s onim što mi kao vlast želimo da postignemo. Neki od tih ciljeva su poboljšanje životnog standarda naših građana, povećanje plata, stimuliranje potrošnje, poboljšanje uslova rada, zagarantovana veća prava radnika i zaustavljanje odlaska mladih iz naše zemlje.

Povećavanjem kamatnih stopa doveli bi naše građane u još težu ekonomsku situaciju te bi krediti bili dostupni samo bogatima, a činjenica je da većina naših građana uzima kredite, kako bi ostvarili minimum uslova za život. S druge strane, znatno manji broj građana u Bosni i Hercegovini uzima kredite u svrhu investiranja. Imajući u vidu pomenute pokazatelje i trenutno stvarno stanje u našoj zemlji, ne vidim kako povećanje kamata može donijeti dobro našim građanima.

Kada su u pitanju plate u javnom sektoru, mi smo već u situaciji da se gubi interes za rad u Institucijama BiH jer su plate na državnom nivou manje od onih na nižim nivoima vlasti, pri tome ne mislim na izabrane i imenovane zvaničnike, nego na uposlenike, državne službenike. Lično se zalažem da se državnim službenicima dodatno povećaju plate, s tim što, osim osnovice, treba uzeti u obzir i detaljnu i kvalitetnu analizu koeficijenata prema utvrđenoj sistematizaciji.

Bitno je istaći metodologiju i način na koji se rade obračuni plata u institucijama Bosne i Hercegovine. Trenutna osnovica za obračun plata u državnim institucijama iznosi 600 KM i ispunjava zakonski okvir, koji navodi da osnovica ne smije biti manja od 50% prosječne plate izračunate u posljednje dvije godine. Ukoliko pratimo trend rasta prosječne plate, jasno je kako će se ukazati potreba za povećanjem osnovice, jer ćemo vrlo brzo doći na cifru do iznosa prosječne plate u posljednje dvije godine, gdje 50% prelazi iznos od 600 KM.

Nastojat ćemo povećati osnovicu na 630 KM, s tim da je naš cilj povećanje osnovice državnim službenicima, a ne imenovanim i izabranim zvaničnicima. Postoje određeni prijedlozi koji su u fazi analiza, a koji se odnose na dva različita pristupa rješavanju ovog zakonskog pitanja. Prvi, donošenje dva odvojena zakona gdje bi se razdvojili izabrani i imenovani zvaničnici od državnih službenika, a drugi je da unutar jednog zakona detaljnije razdvojimo imenovane i izabrane zvaničnike i državne službenike.

Da zaključim, MMF-ove preporuke su upravo to, preporuke, koje po svojoj prirodi nisu obavezujuće. Dodatni namet za građane, u vidu povećanja kamatne stope, u ovom momentu nije realan niti prihvatljiv, a plate same po sebi jednostavno moraju rasti, ukoliko želimo zadržati obrazovane i sposobne kadrove.

Treba li Bosna i Hercegovina imati diferenciranu stopu PDV-a?

Smatram da bi Bosna i Hercegovina trebala imati diferenciranu stopu PDV-a, i to na način da imamo minimalnu stopu na osnovne životne namirnice i eventualno proizvode za bebe. U javnosti se često spominju termini poput više stope PDV-a na luksuzna dobra, međutim postoji Mišljenje Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koje jasno kaže da Direktiva 2006/112/EZ nalaže da može postojati jedna ili dvije snižene stope PDV-a, ali nikako više stope.

Bitno je naglasiti da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica s jedne, i BiH s druge strane. Pravac donošenja zakona u BiH mora biti usklađivanje zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Također sama klasifikacija na osnovne životne namirnice i luksuzna dobra je potpuno neprecizna.

Uzmimo ze primjer termin luksuzno dobro. Šta određeno dobro čini luksuznim ili recimo visokokvalitetnim? Da li je to cijena, da li je porijeklo ili brend? Da li je možda nesvakodnevna potreba upotrebe dobra? Previše je nedefinisanih pitanja, gdje bez precizne i detaljne studije i klasifikacije možemo stvoriti samo još veće nejasnoće.

Također, uvođenje diferencirane stope PDV-a potencijalno bi moglo imati i posljedice za budžete svih nivoa vlasti. Moram istaći kako ne mogu prihvatiti opravdanja operativno-tehničke prirode Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja koriste u pojedinim mišljenjima i izjavama. Napredak društva, poboljšanje standarda života stanovništva ne može se usporavati uz konstatacije kako nema dovoljno edukovanih kadrova za sprovođenje odluka, ili kako bi za provođenje zakona bila potrebna dodatna sredstva.

Za mene je imperativ poboljšanje standarda života svih građana i jačanje Institucija Bosne i Hercegovine. Institucije BiH moraju biti funkcionalne i u službi građana, a nikako teret i prepreka. Na osnovu svega navedenog, uvođenje diferencirane stope PDV-a bi bila pozitivna za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, bez ozbiljne i detaljne analize, te pronalaženja odgovora na potencijalne izazove po budžet, trenutni populistički pristup uvođenju diferencirane stope PDV-a bi mogao predstavljati ozbiljan problem.