Razilaženja o porezu na dohodak: Vlada FBiH predlaže stopu od 13, a poslodavci od 10 posto
Približavanje stavova se posebno odnosi na Prednacrt zakona o doprinosima koji je Vlada FBiH partnerima dostavila još u novembru 2016. i koji se od tada nije mijenjao.
Naime, Vlada FBiH predlaže da se oporeziva osnovica poveća tako što bi se ubuduće oporezivali i topli obrok i prijevoz, ali bi se doprinosi smanjili sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Klix.ba kaže kako su oni od Vlade FBiH tražili minimalne izmjene ovog zakona, čime uvjetuju svoju podršku.
"Cijela priča o promjeni ova dva zakona ogleda se u tome da reforma ima neutralan efekt, mada će, prema nekoj našoj analizi, vlasti izvući određenu korist, ali taj stepen sigurnosti je manji problem. Ovako predložen sistem obračuna doprinosa ide na štetu manjih plata jer je u njima udjel neoporezivih prihoda (topli obrok, regres i prijevoz) procentualno veći. S druge strane, mi smo svjesni da je anomalija i da neko ima platu 400 KM, a kući nosi topli obrok 400 KM i mi nemamo ništa protiv da se to anulira, s tim da je to prisutno već 15 godina i ne možete se preko noći presjeći. Mi smo rekli da smo spremi na to, s tim da se nekoliko stvari doradi", kaže za Klix.ba Smailbegović.
Ono što poslodavci traže od Vlade FBiH jeste da se reguliše situacija u kojoj radnici ne primaju topli obrok, već imaju organiziranu ishranu, a u tom slučaju se ne mogu plaćati doprinosi na hranu koja se poslužuje.
Također, traže da se doprinosi ne plaćaju ako radnici imaju organiziran prijevoz ili kupone gradskog saobraćaja.
Pored toga, poslodavci traže da se osigura i neutralan efekt na preferencijalne sektore kao što su tekstil, koža, obuća, rudnici, pijačni radnici i sl. koji plaćaju niže doprinose.
"Pojednostavljeno, sve što se plaća u novcu neka bude i oporezovano. Svjesni smo da će neki poslodavci imati veće troškove, ali smo svjesni i da ovaj model ne može vječno živjeti", kaže Smailbegović koji naglašava da poslodavci ne žele ugroziti bilo koji vanbudžetski fond.
Što se tiče Prednacrta zakona o porezu na dohodak, on je u više navrata mijenjan. Posljednji prijedlog Vlade FBiH jeste da se neoporeziva osnovica poveća sa 300 na 700 KM, ali da se proširi porezna osnovica uključivanjem toplog obroka, regresa i naknade za prijevoz. Prihodi do 1.500 KM bili bi oporezovani sa 13 posto, dok bi razlika prihoda većih od 1.500 bila oporezovana sa 20 posto.
Poslodavci traže da se prihodi do 1.500 KM oporezuju sa 10 posto, a ne 13 posto, dok im je prihvatljivo da razlika prihoda iznad 1.500 KM bude oporezovana sa 20 posto.
"Predloženi princip nije loš, ali su opet pretjerali, jer naši podaci pokazuju da bi novim modelom oni uzeli 50-60 miliona KM više. Da bi dobili neutralan efekt, naše analize pokazuju da porez treba biti 10 posto, odnosno 20 posto za razliku iznad 1.500 KM", kaže Smailbegović.
Poslodavci, koji su spremni preuzeti na sebe dio troškova koji će nastati izmjenama, očekuju da ih se rastereti promjenom drugih zakonskih rješenja, pri čemu te izmjene ne bi imale skoro nikakve negativne efekte na budžete.
"Prihodi od doprinosa u 2016. su u odnosu na 2015. povećani za 8,5 posto. Svi govore o rasterećenju privrede, a novim rješenjima se nameću veći troškovi. Mi smo svjesni da Vlada FBiH ne može oštetiti vanbudžetske fondove. Ali nije fer ni da Vlada FBiH konstantno zahvata od privrede", pojašnjava Smailbegović.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
