Kako 50 godina stara odredba zakona značajno otežava poslovanje u FBiH
Riječ je o članu 383. Krivičnog zakona, kojim se tretira zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Njime je utvrđena odgovornost službene ili odgovorne osobe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Navedeni član Krivičnog zakona imao je smisla u socijalističkoj Jugoslaviji, kada je donesen. Naime, imovina privrednih subjekata je u to vrijeme bila u društvenom vlasništvu te su bili pravno prepoznati pojmovi službene i odgovorne osobe, koji su se odnosili i na uprave privrednih društava.
Međutim, taj član Krivičnog zakona nema smisla u tržišnoj ekonomiji, u kojoj su kompanije privatne jer se uprava privatne kompanije ne može tretirati isto kao i državni službenik. Štaviše, cilj ovim spornim članom zakona iz 70-ih godina prošlog stoljeća bio je suzbijanje privatne inicijative u ekonomiji.
Među onima koji su prepoznali ovaj problem je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Nikšić (NS) koji je zatražio izmjene i dopune entitetskog Krivičnog zakona.
Nikšić je predložio da se napravi jasna razlika između državnih službenika (zaposlenih u javnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim kompanijama, te da se umjesto višeznačnog pojma "korist" upotrijebi pojam "protupravna imovinska korist".
Upravo zbog toga je Parlament EU 2012. godine ovu odredbu zakona označio kao spornom i štetnom po poduzetnike. Na to je podsjetio i direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić, napomenuvši da poslodavci stalno ukazuju vlastima na ovaj problem.
Istakao je da se u opisanim uslovima ne pruža adekvatna zaštita imovine kompanija dok se uprava kompanije ili sama kompanija može krivično goniti za korist, što je zapravo osnovni razlog za osnivanje kompanije.
"Ovo smo ocijenili kao ozbiljan propust u zakonodavstvu, kojim se stvara pravna praznina i povećava nesigurnost, posebno za strane investitore koji su navikli na potpuno drugačije poslovno okruženje i odgovornost članova uprave prema vlasnicima kapitala. Ova odgovornost se ne može izjednačiti s odgovornošću državnog službenika. Ovo je jedan u nizu ozbiljnih problema", dodaje Nenadić.
Važeći zakon, kako je Nenadić naglasio, važan je aspekt nezainteresiranosti investitora jer niko neće svoj kapital staviti na raspolaganje pod uslovima da postojeći krivični zakon doslovno problematizira pribavljanje "kakve koristi", čime se investitor izlaže riziku zamrzavanja imovine, što je problematizirano i u rezoluciji Parlamenta EU.
Udruženje poslodavaca FBiH je uputilo inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona, a od resornog ministarstva su krajem godine dobili pismeni odgovor da će ovo pitanje, nakon formiranja ekspertne grupe za izmjene Krivičnog zakona, biti razmotreno sa svim pristiglim inicijativama za izmjene zakona.
Kao pozitivan primjer rješavanja ovog problema mogu poslužiti zemlje iz susjedstva, na šta je ukazao i ekonomista Faruk Hadžić.
"Član 383. Krivičnog zakona predstavlja značajnu prepreku jer je njime predviđena krivična odgovornost za zloupotrebu položaja prilagođena uslovima društvene imovine iz vremena Jugoslavije, a ne današnjem poslovnom okruženju. Rezultat toga je da su poduzetnici pod visokim pravnim rizicima, što strane investitore odvraća od ulaganja. Druge zemlje u regiji, poput Srbije, već su prilagodile svoje zakone kako bi bolje reflektirale savremene ekonomske potrebe i olakšale poslovanje. Republika Srpska je također napravila određene prilagodbe, ali su potrebni daljnji koraci", naglasio je Hadžić.
Prema njegovim riječima, usvajanjem pravnih reformi, poput onih provedenih u Srbiji, mogao bi se značajno unaprijediti pravni okvir u FBiH, osiguravajući sigurnije poslovno okruženje.
Poručio je vlastima FBiH da je neophodno prioritetno raditi na usklađivanju Krivičnog zakona s evropskim standardima kako bi se otklonile zastarjele odredbe i stvorili uslovi za sigurnija i privlačnija ulaganja.
