Dugoočekivane investicije u ovom dijelu svijeta, kako u razgovoru za agenciju Anadolija tvrde relevantni regionalni ekonomski analitičari, mogu imati i stanovite političke reperkusije.
Analitičar Bečkog instituta za finansije, istinski autoritet na području ekonomije i jedan od najboljih poznavatelja ekonomske situacije u zemljama jugoistočne Evrope, dr. Vladimir Gligorov, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija kako se pitanje političkog utjecaja u Srbiji kroz investicije "sada razrješava".
"Sve zavisi od toga o kojim investicijama i investitorima je riječ. Kada dobijete kredit od druge države ili kada državna preduzeća ulažu, naročito u strateške grane poput energije ili hrane, tu svakako ima određenih političkih kalkulacija i ciljeva. Ako odete i tražite kredit od države, recimo, praktično iz budžeta ruske države, svakako politički motivi igraju ulogu. No, s obzirom na političku orijentaciju Srbije, ne bi se moglo reći da je to politički pritisak ili uslovljavanje. A da je riječ o održavanju prijateljstva i bliskosti, sigurno jeste", komentira Gligorov, aludirajući na sveprisutnije ruske i arapske investicije u Srbiji.
Ekonomski analitičar Igor Gavran iz Sarajeva kaže da je Srbija apsolutno dominantna u regiji u smislu privlačenja stranih investicija, a i pogledu kvaliteta tih ulaganja
"U Srbiji imamo ogroman niz ulaganja koja su upravo u domenu proizvodnje. Počevši od autoindustrije pa nadalje", komentira Gavran. Iako ističe kako je priliv stranih investicija na Balkanu dosta skroman u odnosu na bolja vremena iz prošlosti, analitičar Gligorov se slaže da bi u budućnosti moglo doći do većeg obima direktnih stranih investicija, posebno u Srbiju.
"Investicije bi mogle doći iz zemalja koje imaju suficite u razmjeni s inozemstvom To su iz Evropske unije (EU) uglavnom Nemačka i Austrija koji su trenutno najviše zainteresovani za taj prostor. Izvan toga, vjerovatno je tu i Rusija, ali Rusija ima ograničen interes kad je riječ o energiji i bankarstvu. Mnogo manje kada je riječ o industriji", dodao je Gligorov, napominjući da obim investicija u budućnosti, ipak, zavisi od ekonomskog rasta zemalja regije koji nije obećavajući.
Srbija interesantna Arapima
Prema njemu, arapske investicije stižu u Srbiju jer Arapi moraju negdje plasirati svoje suficite. Posebno ih zanimaju strateške investicije u energiju, saobraćaj...
"Tu je Srbija interesantnija od drugih, jer je to naprosto najveće tržište u ovoj regiji. Posebno kad je riječ o zemljama izvan EU. Tako da Srbija, razumljivo, interesantna kao destinacija za ulaganje, ali i kao destinacija iz koje bi se kasnije gledalo na cijelu regiju. To je na neki način normalno", objasnio je ugledni stručnjak.
Hrvatski ekonomski analitčar Damir Novotny primjećuje da su u Austrijanci jako aktivni u regiji, ali da kao snažne partnere u budućnosti vidi i Turke.
"Turci se pojavljuju kao investitori. Mi ih vidimo kao investitore u Hrvatskoj u nekim bankama, u turizmu, proizvodnji građevinskog materijala... Imamo dosta turskog interesa za investiranje u regiju", govori on, dodajući da se, s druge strane, Rusi fokusiraju na energetske projekte, a manje u prerađivačke projekte.
I analitičar Gligorov primjećuje da i Turska ima potencijale i interese za ulaganje na Balkanu, te da ih "interesira investiranje u infrastrukturu".
Novotny vjeruje da će ulazak Hrvatske u EU imati snažan utjecaj za cijelu regiju u ekonomskom smjeru.
"To smo već vidjeli u članstvu drugih zemalja koje su u EU ušle 2004., odnosno 2007. godine. Tada je došlo do efekta prelijevanja investicija. Očekuje da će se u narednim godinama to desiti i u ovoj regiji. Ne odmah, u prvim, godinama, a u narednih pet do deset godina sigurno. To je učinak koji možemo očekivati i na BiH i u kontekstu približavanja EU, ali prije svega u kontekstu blizine EU. Nemoguće je biti blizu tako jednog velikog tržišta, a da nema prelijevanja investicija i utjecaja na ekonomiju", govori Novotny za agenciju Anadolija.
Energetski sektor na meti Rusa
Bivši federalni premijer i generalni direktor "Elektroprivrede BiH" (EPBiH) Edhem Bičakčić, inače poznati stručnjak u oblasti energetike kaže da se investicije u energetski sektor BiH tek trebaju očekivati i da tu svoju šansu posebno traže opet Rusi.
"Energetskih resursa na jugoistoku Balkana ima još uvijek dosta neiskorištenog, od BiH preko Crne Gore do Makedonije i Srbije. Zakonski okvir u zemljama bivše Jugoslavije je prilično ujednačen, a poticajne cijene najbolje u Srbiji i na Kosovu. Investitori u energetski sektor najčešće dolaze iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Italije, pa i Turske. Ali, zapaža se značajno interesovanje ruskih investitora. Obzirom da su ušli u cijelosti u sektor nafte na ovom području, moja procjena je da će Rusi uskoro značajnije nastupiti i u sektoru električne energije. Rusi žele ostvariti značajnije investicije u sektoru energije", dodao je Bičakčić, ističući da su, pak, investicije Arapa u energetski sektor BiH simbolične.
Kako tvrdi bh. analitičar Eldar Dizdarević, primijetan je dolazak ruskog kapitala.
"Tu su 'Zarubrežnjeft', 'Sberbank'...Kad je riječ o preostalim investicijama u BiH, investitorima bi svakako trebao biti interesantan gasni i energetski sektor. Tu su, pored Rusa, zainteresirani i Nijemci i Austrijanci", kaže Dizdarević, vjerujući da će se ekonomska prisutnost odraziti i na politiku po onoj "čija ekonomija tog i politika".
Zakazane sjednice oba doma Parlamenta FBiH, na dnevnom redu Zakon o porezu na dohodak
