Jedan od očeva prve bh. jahte: Brodogradilište u Vitezu za mnoge je bilo vic
Prva bh. jahta na putu je ka Splitu sa sajma u Hamburgu, a na jadranskom primorju će ostati nekoliko dana zbog interesovanja evropskih i regionalnih medija koji žele napraviti reportažu o prvoj bh. jahti napravljenoj u skladištu u Vitezu, udaljenom više stotina kilometara od mora.
Jahta je stigla do Hamburga nakon pet dana, a u razgovoru za Klix.ba Kraljević je otkrio detalje putovanja. S obzirom na to da su odmah znali da će voditi bitku s vremenom, iako su krenuli prema Hamburgu, grupa uposlenika iz Viteza je u putu dovršavala određene poslove na jahti kako bi ona u najboljem svjetlu bila predstavljena gostima u Njemačkoj.
"Bilo je naporno, ali kada smo brod spustili u Baltičko more počelo je prezentiranje, a u očima ljudi se vidjelo oduševljenje te je i nama sav taj umor postao prošlost. Odudarali smo od konkurencije jer su oni zaustavili inovativne stvari kada se tržište stabiliziralo i kada su izgubili konkurenciju. Međutim, konkurencija stvara inovaciju", govori Kraljević.
Veliki broj narudžbi zadao slatke muke
Dok su pojedine kompanije bile tek pomenute u njemačkim medijima, bh. jahta je, prema Kraljevićevim riječima, dobila iznimno značajno mjesto u medijskom prostoru Njemačke. Ništa im nije bilo nepoznato i neočekivano te su svjesni svega i došli u Njemačku. Međutim, iznenadio ih je interes za narudžbe.
"U ovom trenutku nam je to slatki problem. Naši budući kupci su u dijelovima svijeta gdje su katamarani i motorni katamarani. Budući kupic su nam s Kariba, koji trebaju stabilne brodove koji mogu biti na moru kada je opasno vrijeme i nemirno more. Naša tri pregovarača za narudžbe od nekoliko brodova su praktički s Britanskih Djevičanskih Otoka. Sve u svemu, zadovoljni smo. Cilj nam je bio pokazati šta možemo i da niko ne potcjenjuje Bosnu i Hercegovinu", dodao je Kraljević.
Pojasnio je da je država formirana od ljudi kojim bi ona trebala biti servis, ali da u ovom trenutku ne postoji ni vlast, a samim tim ni država. Nepostojanje vlasti zaustavlja mnoge projekte, a kamen spoticanja u projektima je i nedostatak komunikacije između privrednika koji bi, kada bi imali platformu, došli do podataka o tome ko čime raspolaže i zajednički slagali proizvod, kao što je i sam brod.
"Klasterizacija BiH treba krenuti danas i danas se trebaju udružiti svi ljudi koji trebaju biti dio jednog projekta. Trebamo ekonomsko vijeće koje će biti nestranačko, sastavljeno od ljudi koji znaju i teoriju i praksu i da oni donose odluku gdje ekonomija treba ići. Politika se igra nama, a ekonomiju treba odvojiti od politike. Političarima bismo time dali više vremena i prostora da lupetaju i pričaju o ratovima, dok bismo mi radili i stvarali bolje uvjete u ovoj zemlji", pojašnjava Kraljević.
Ističe da polupismeni političari nanose više štete nego koristi državi i ljudima koji u njoj žive te da se to najviše ogleda u plaćama radnika i općem stanju društva.
Oni nisu tražili pomoć ni od koga prilikom realizacije projekta, nisu je ni očekivali, ali ništa nisu ni dobili. Međutim, smatra da to nije uredu i da država mora biti servis svakog privrednika.
Danas je u Derubis Yachts pogonima u Vitezu zaposleno osam radnika, a plan je povećati broj uposlenih na 30. Unutar tog klastera je cilj udružiti brojne projekte i iskoristiti kapacitete firmi koje imaju strojeve. Kako kaže, investicije nisu potrebne, već samo organizacija.
Brodogradilište u Vitezu za mnoge je bilo vic
Kraljević je u nastavku razgovora za naš portal kazao kako nikome nisu govorili o svom projektu. Kako bi samo testirali društvo, kazali su da planiraju raditi na njemu, nakon čega su im se ljudi počeli smijati. Odlučio je sa svojim timom raditi tiho, a po završetku projekta izaći u javnost i svima pokazati suprotno. Pokazao je, Vitez može biti brodogradilište.
"BiH je zemlja viceva i vjerovatno smo i mi bili dio vica. Pred kraj smo izašli u javnost i pokazali da svakog treba podržati i mislim da je vrijeme da se uozbiljimo. Njemački mediji su stručni i ova vijest o našoj jahti, prvoj napravljenoj u BiH, nije bila među senzacijama ili rubrici tehnologija. O jahti su pisali časopisi o brodovima, nautičkom turizmu i slično. Drago nam je što su nas uvažili i pokazali svoju profesionalnost", kaže naš sagovornik.
Tržište je otvoreno, budućnost je svijetla
Kraljević će sa svojim timom odmoriti samo danas, a već sutra će krenuti put Splita gdje će govoriti regionalnim i evropskim medijima o projektu koji je dobio simpatije bh. javnosti. Kaže da od vlasti u BiH očekuje triježnjenje i da formira ekonomsko vijeće gdje bi ljudi radili volonterski, jer svako ko voli BiH može odvojiti sat-dva da radi volonterski u tom vijeću.
Tržište je otvoreno, potražnje će biti, što znači da će se o bh. jahtama još pisati.
"Uragan Irma, koji je 2017. godine poharao Karibe, potopio je 200 brodova, zbog čega je sada velika potreba za katamaranima. Naš jedini konkurent iz Francuske ima isporuku za tri i po godine. Mi smo tu vidjeli prostor u kojem možemo raditi i našu isporuku svesti na osam mjeseci. Prve brodove bismo počeli isporučivati za četiri-pet mjeseci i to je ono na što ciljamo. Nije nam cilj praviti brodove za vlasnike koji žele posebne zahtjeve, jer to otežava i usporava proizvodnju, a razlika je u veoma malo novca. Želimo praviti mini hotele u katamaranima koji trebaju Karibima", izjavio je Kraljević.
Kazao je kako je bh. jahta izazvala mnogo oduševljenja samo zbog toga što su u njenu dužinu od 12 metara smjestili čak četiri sobe u koje mogu stati king size kreveti s kupaonicama i tuš kabinama.
"Trendovi idu naprijed i mi s tim nemamo problema. Ovo što smo napravili nepoznato je mnogima. Naša prednost je što mi znamo šta drugi imaju, a oni ne znaju šta mi imamo. Znamo, umijemo, vrijedni smo i ko god nas potcjenjuje, ili nas ne poznaje ili nas ne voli", zaključio je Kraljević na kraju razgovora za Klix.ba.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
