Jeste li čuli za lean poslovanje - Toyotin koncept koji je osvojio svijet

"Tada postaje jasno da Toyota ima sistem koji pokreću drukčiji driveri te kreće masovno interesovanje za Toyotin proizvodni sistem", dodaje.

Bajrić se osvrnuo na to šta znači ovakav sistem proizvodnje u praksi.

"U jednoj komparativnoj studiji američke automobilske industrije i Toyote zaključuje se da Toyota po jednom proizvedenom automobilu koristi značajno manje radnih sati, da koristi manje industrijskog prostora, da koristi manje inžinjerskih sati za razvoj novog proizvoda, da drži duplo manje zaliha, da ima manje defektnih proizvoda, da je vrijeme isporuke kraće i američki autori su taj Toyotin sistem nazivali 'lean' što u prevodu znači vitko, mršavo, odnosno proizvodnja koja sa manje resursa pravi iste ili bolje rezultate", naveo je.

Uslovi za primjenu

Sagovornika smo pitali koji su uslovi za primjenu ovakvog načina proizvodnje, odnosno poslovanja.

"Lean menadžment je generički upravljački koncept i apsolutno je primjenjiv u svim proizvodnim i uslužnim industrijama. Ovaj upravljački koncept je danas 'must to have' u zapadnim proizvodnim kompanijama, lean je spasio zapadnu automobilsku industriju od bankrota 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Zabluda je da je lean isključivo za automobilsku industriju, industriju velikih serija. Lean je apsolutno primjenjiv i u projektnim biznisima, biznisima malih serija i velike raznovrsnosti proizvoda, u turizmu, u zdravstvu, u ugostiteljstvu, u administraciji, IT-u", naglasio je.

Zdravstvene i administrativne usluge na Zapadu je istakao kao usluge u kojima je lean postao, kako je naveo, veliki hit.

"Zamislite kolike se uštede i poboljšanja mogu postići primjenom leana npr. u administraciji, gdje je 75 do 90 posto aktivnosti koje ne dodaju vrijednost, a esencija leana je eliminacija svih aktivnosti koje ne dodaju vrijednost kupcu, odnosno koje kupac nije spreman da plati", ukazao je.

Mane, nedostaci i opasnosti

Profesor Bajrić je lean nazvao genijalnim upravljačkim modelom, pogledom na svijet, na ljude, na dobavljače na procese.

"To je sistem vrijednosti, način ophođenja, donošenja odluka, a najviši respekt za ljude i težnja kontinuiranom napretku. Lean je i set strukturiranih metoda i alata", dodaje.

Tema razgovora bili su mane, nedostaci ili opasnosti ovakvog poslovanja.

"Svođenje leana samo na parcijalnu implementaciju ili na mehaničku implementaciju odabranih alata bez primjene sistema vrijednosti, organizacijske kulture, bez intenzivnog involviranja svih uposlenika, je najčešća greška koju kompanije čine prilikom pokušaja implementacije leana", upozorio je.

Izdvojio je ono što pojedini smatraju nedostatkom, a što je zapravo jedan od stubova leana.

"U posljednje vrijeme se mogu pročitati i kritike na račun lean menadžmenta, odnosno Just in time materijalnih tokova, što je jedan od stubova leana. Neki su čak i probleme u lancu snabdijevanja pripisivali konceptu Just in time, što je naravno neosnovano. Prema lean konceptu, nikad nećete smanjiti zalihe ispod nivoa kojim možete prekriti neizvjesnost u procesima, u nabavi. Nikad nećete smanjiti zalihu da imate pretjerano visoke troškove izmjena alata ili troškove transporta, ali ćete prema leanu uraditi sve da dovedete sistem da je optimalno imati malu količinu zaliha", objasnio je.

Prema leanu, podsjetio je, zalihe jesu gubitak, izvor svakog zla i nešto što treba eliminirati te da je proizvodnja bez zaliha "ideal". Naglasio je ono u čemu ovakav način poslovanja pomaže.

"Najveći problem zaliha nisu troškovi koje zalihe generišu, nego činjenica da se zalihama prikrivaju problemi i slabosti u procesima. Pa tako ako imate dovoljnu količinu zaliha, održavanje mašinskog parka nije prioritet. Ako imate dovoljno zaliha, pouzdanost dobavljača ostaje vječito izvan zone utjecaja. Proizvodnja pogrešaka nije nešto strašno. Odstranite defektne proizvode i život ide dalje, ali i troškovi. Strategija niskih zaliha u lean konceptu omogućava otkrivanje slabosti i probleme u procesima, a problemi su blagodat, prilika za kontinuirano poboljšanje ako se ne guraju pod tepih", istkao je Bajrić.

Lean u Bosni i Hercegovini

Provedeno je i istraživanje koliko je lean prisutan u bosanskohercegovačkim kompanijama.

"Prema istraživanju koje smo proveli 2019., 73,3 posto proizvodnih kompanija ne koriste ništa od alata i metoda lean menadžmenta, 20 posto kompanija je dogovorilo da koriste neke od alata, a samo šest posto kompanija je odgovorilo da su u potpunosti posvećeni implementaciji leana. Dakle, riječ je o malom broju kompanija koje su krenule na svoje lean putovanje i to su kompanije koje su uglavnom vezane za automobilsku industriju. Ako uzmemo u obzir da je istraživanje obuhvatilo samo proizvodne kompanije, a da prodor leana obično u nekom društvu dolazi preko proizvodnih kompanija, možemo reći da Bosna i Hercegovina ima značajan prostor za napredak", zaključio je.

Profesor Bajrić je dao i preporuku kompanijama u Bosni i Hercegovini koje žele primijeniti lean. Prema njegovim riječima, najvažniji faktori uspjeha u lean transformaciji su otvorenost, strpljenje, fokus na dugoročne, a ne na kratkoročne rezultate, stalno ulaganje u ljude i u ekosistem dobavljača te neumoljiva predanost kvalitetu i kontinuiranom napretku svih uključenih strana.