Kako BiH zarađuje od kontrole svog neba: Prelet aviona od Sarajeva do Beča košta do 90 eura
Naime, planirani prihodi Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) za 2020. godinu iznose otprilike 72,5 miliona KM, dok su u 2015. godini iznosili 36,2 miliona KM, što predstavlja povećanje veće od 100 posto u proteklih pet godina.
Važno je istaknuti, pojašnjavaju nam iz BHANSA-e, da oni u skladu sa zakonom ostvaruju prihod od rutnih naknada za usluge koje pružaju u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH, a ne za korištenje zračnog prostora ili neba.
Bosna i Hercegovina je, kao jedna od država ugovornica Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila principe za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada i izračunavanje jediničnih cijena, kao i zajedničku politiku u izračunu rutnih naknada i temeljnog troškovnika.
"Rutna naknada svakog pojedinačnog leta dobije se množenjem jedinične cijene (unit rate) za tu godinu s brojem jedinica usluge (service units) svakog pojedinačnog leta. Broj jedinica usluge izračunava se po formuli koja uzima u obzir težinu aviona i dužinu rute u zračnom prostoru BiH. Jedinična cijena (unit rate) naplate računa se za svaku godinu i dobije se na temelju planiranih troškova i planiranog broja jedinica usluge (na osnovu prognoziranog razvoja prometa)", pojasnili su nam iz BHANSA-e.
U vezi s tim, jedinična cijena preleta za 2019. godinu u zračnom prostoru BiH iznosi 34,7 eura. Na pitanje koliko onda BiH zarađuje, na primjer, od preleta aviona iz Sarajeva do Beča, iz BHANSA-e nam govore: "Sve zavisi od težine aviona i dužine rute leta te je bez zadatih parametara teško precizno izračunati rutnu naknadu. U prosjeku navedena naknada se kreće od 57 do 90 eura za svaki pojedinačni let."
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH pojašnjavaju nam da se organizacija i korištenje zračnog prostora provodi u tri faze, I to LOWER, UPPER i BHANSA.
"Trenutno stanje jeste da je prva faza realizovana, a druga faza implementirana je sa 5. decembrom ove godine. Za fazu II kroz Plan organizacije i korištenja zračnog prostora FIR Sarajevo predviđeno je područje odgovornosti BHACC koje je skoro u potpunosti identično prijedlogu Aneksa 1 Sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom prometu između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske i Sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom saobraćaju između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Crne Gore", pojašnjavaju nam iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Naime, potreba BiH jeste da delegira odgovornost pružanja usluga za dio zračnog prostora, do uspostavljanja uslova za realizaciju Faze III. Kada je riječ o pregovorima sa susjedima, BiH se usaglasila sa Hrvatskom te je tekst Nacrta sporazuma između ove dvije zemlje upućen Vijeću ministara. Pregovori sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom su okončani. Slijedi odluka Predsjedništva BiH o potvrđivanju sporazuma.
Podsjećamo, BiH je preuzela kontrolu zračnog saobraćaja u gotovo kompletnom gornjem zračnom prostoru naše zemlje, to jest iznad 11 kilometara visine. Hrvatska i dalje nadgleda prelete aviona na ovim visinama u sjeverozapadnom dijelu naše zemlje iz operativnih razloga. Naime, ovo je ustaljena praksa u Evropi da se od jedne zemlje prema drugoj delegira zračni prostor kako bi se prilagodili tokovima zračnog saobraćaja. BiH će, međutim, uzimati svoju naknadu od zračnog prometa u ovom dijelu neba.
Prema Zakonu o zrakoplovstvu BiH, ostvareni prihodi od naknada korisnika usluga zračne navigacije avionima koji lete kroz zračni prostor BiH raspoređuju se na BHDCA i entitetske direkcija za civilno zrakoplovstvo prema posebnim odlukama Vijeća ministara.
