Potrebne promjene
76

Kako zaustaviti gubitak radnih mjesta? Svaki otkaz dodatno gura u veću provaliju

R. D.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Podaci Porezne uprave FBiH iz sedmice u sedmicu izgledaju sve sumornije, a najave jesenje krize samo dodatno brinu i vlast i struku. Gubitak radnih mjesta sve je izraženiji, a rupa koja se time stvara u budžetima samo se produbljuje.
Od prvih najava dolaska ekonomske krize još u martu, progresivni dio struke upozorovao je vlast i donosioce odluka da je potrebno donijeti hitne mjere kako bi se pomoglo privredi, radnicima i građanima zbog krize koja dolazi, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Mjere koje su na kraju donesene, bile su nedovoljne i zakašnjele, te su prije svega usmjerene za očuvanje budžetske stabilnosti, umjesto jake finansijske injekcije za privredu, kako bi se održala radna mjesta, plate radnika u privredi i generalno privredni sistem. Time bi se u konačnici održao u značajnoj mjeri nivo potrošnje, što je ključno i za naplatu poreza i doprinosa", kaže on.

U posljednje vrijeme smo svjedoci da broj zaposlenih u FBiH se ponovno smanjuje, dodaje, što je upravo posljedica nedovoljno značajnih mjera ugroženim sektorima, poput ugostiteljstva i hotelijerstva, a što će se lančano kasnije odraziti i na druge sektore.

"Upravo zbog ovoga, struka je apelovala i nudila prijedloge da pomoć treba biti značajna, ako treba i zadužiti se, ali pomoći firmama i radnicima da ekonomski prežive, kako bi u budućim periodima oni nastavili plaćati poreze i doprinose", izjavio je on.

Za svako ugašeno radno mjesto, napominje Hadžić, bit će sve manje i manje novca za uplate doprinosa što će stvarati veliki pritisak za zaduživanjem u svrhu krpljenja budžetskih rupa, uz veliku neizvjesnost ko će taj novac u budućnosti vraćati.

"U narednom periodu moramo krenuti u suštinske reforme,poput hitnog smanjivanja poreza i doprinosa, kako bi stimulisali ekonomsku aktivnost i vratili optimizam na tržište", zaključio je on.

Pandemija koronavirusa u cijelom svijetu izazvala je snažan udar na ekonomiju, prije svega kroz pad potrošnje, a to se uvelike osjetilo i u našoj zemlji. Smanjena potrošnja dovela je i do manjeg priliva javnih prihoda, ali vlast još uvijek ne radi potrebne rezove u javnom sektoru.