Da li na poslu trebate biti ljubazni: Prošlo je vrijeme kada na fine momke niko nije obraćao pažnju
Možda je ljubaznost i moda. Nije iznenađujuće da ljudi dobro reagiraju na pristojnost radnih kolega i nadređenih. Osim toga, nedavnim metaistraživanjem (istraživanjem zasnovanim na dokazima), koje su proveli Andrew Blake s Tehnološkog univerziteta u Teksasu i njegovi saradnici, utvrđeno je da ljubaznost i učinkovito liderstvo idu ruku pod ruku. To pokazuju i druga istraživanja. Posljedica toga jeste bolje poslovanje cijele kompanije.
Studijom Charlesa O'Reillyja s Univerziteta Stanford i njegovih saradnika je razmatrana povezanost između ličnosti izvršnih direktora i poslovne kulture u njihovim kompanijama. Kompanije s ljubaznim direktorima su imale kulturu saradnje i inovacija.
Dojam je da je ljubaznost važnija nego ikada jer je metaistraživanjem s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća je konstatirano suprotno - da ne postoji povezanost između ljubaznosti i učinkovitog liderstva.
Navedene promjene, kako piše poslovni magazin Economist, nesumnjivo odražavaju promjene u kompanijama, što znači da su važniji postali timovi i vještine saradnje.
Zapravo je prošlo vrijeme kada na fine momke niko nije obraćao pažnju. Osim toga, žene su dugo imale percepciju da su manje kompetentne ako pokazuju ljubaznost.
Za one koji su manje ljubazni se pokazalo da su manje povjerljivi, više konkurentno nastrojeni i da se više konfrontiraju. To možda nije preporuka za prijateljstvo, ali može biti prednost u pojedinim situacijama. Primjera radi, ljubaznost može biti manje važna u pregovorima prilikom prodaje. Pojedine industrije, kao što je finansijska, privlače manje ljubazne dok zdravstvo privlači više ljubazne.
Prema pisanju Economista, ono za šta ne postoji opravdanje je neljubaznost. Postoji osnovni nivo pristojnosti, uljudnosti i ljubaznosti na koji svako ima pravo i od kojeg sve organizacije imaju koristi.
