Novinari agencije Anadolija istražili su na kojem nivou su cijene hrane i osnovnih namirnica u regiji u poređenju sa ostatkom Evrope i svijeta.
Rezultati istraživanja su pokazali da su najskuplje životne namirnice od zemalja Balkana u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, dok je najjeftinije na Kosovu i Crnoj Gori.
Na prodajnim mjestima u Hrvatskoj jedan hljeb košta oko jednog eura, kilogram brašna oko približno toliko, litar ulja 1,3 eura, šećer jedan euro, mlijeko jedan euro, pola kilograma kafe 3,5 eura, kilogram piletine 3,2 eura, sol 0,5 eura, jabuke 0,5 do 0,70 eura, i riža jedan do 1,3 eura. Pomenute osnovne životne namirnice u Hrvatskoj, kupljene po količinskim standardima potrošačke korpe, ukupno koštaju oko 15 eura.
Nakon Hrvatske slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj su cijene gotovo jednake kao i u toj zemlji, koja je od ove godine postala članica Evropske unije i gdje je životni standard na višem nivou.
Tako stanovnici BiH, u prosjeku, za jedan hljeb moraju izdvojiti oko 0,6 eura, za kilogram brašna oko 0,5 do jednog eura, za litar ulja 1,2 do 1,4 eura, šećer 0,9 eura, mlijeko 0,8 eura, pola kilograma kafe tri do 3,5 eura, kilogram piletine 2,5 do tri eura, sol 0,5 eura, jabuke 0,5 do jednog eura, i riže jedan do dva eura. Pomenute osnovne životne namirnice ukupno koštaju približno 14 eura, odnosno u prosjeku za jedan euro manje nego u susjednoj Hrvatskoj, članici EU.
20 posto građana u BiH može sebi priuštiti osnovne namirnice
Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH za Anadoliju je izjavila da su cijene hrane i namirnica u BiH ali i nekim drugim zemljama u regiji u dosta slučajeva skoro iste ili "približne onima u Evropi".
“Znate da u BiH vlada slobodno tržište, pa se prema zakonu o slobodnoj trgovini formiraju i cijene koje su na tako visokom nivou. Zbog namjere BiH da budemo dio zajedničkog evropskog tržišta imamo cijene koje su iste ili približne kao i u Evropi”, kaže Bulić.
Samo 20 posto bh. građana sebi može priuštiti osnovne životne namirnice.
Prema njenom mišljenju, u BiH samo 20 posto građana ima financijske mogućnosti da sebi priušti osnovne životne namirnice. Tvrdi da svake godine sve manje bh. građana ima dovoljno sredstava da sebi osigura sve potrebne namirnice kako bi "živjeli život dostojanstven čovjeka".
“Većina građana u BiH ima vrlo nizak životni standard i većina nema novca za najpotrebnije životne namirnice koje u drugim evropskim zemljama većina građana sebi može da priušti svakodnevno. U BiH oko 80 posto porodica nema dovoljna financijska sredstva da sebi kupi osnovne životne namirnice”, ističe Bulić.
Smatra da država mora osigurati opsežnije i sveobuhvatnije socijalne programe za socijalno ugrožene kategorije populacije kojih je, prema njenoj ocjeni, veliki broj.
“Zato je vrlo značajno da se osigura veća socijalna pomoć za socijalno ugrožene kategorije kojih ima na sve strane. Političari trebaju mnogo više javnog novca da izdvajaju za socijalne fondove. Ali oni veliki dio budžeta usmjeravaju u administraciju i javnu potrošnju te zato nemamo dovoljno prihoda za socijalne programe. U BiH moramo uraditi socijalne karte kako bi se poštenije odredilo koje porodice su socijalno ugrožene”, kazuje Bulić te dodaje da veliki problem za visoke cijene osnovnih namirnica predstavlja i činjenica da se u BiH na sve proizvode primjenjuje jednaka stopa Poreza na dodatnu vrijednost (PDV).
“Poreske politike su takve da imamo jedinstveni PDV koji opet u najgori položaj stavlja one koji najsiromašnije i najteže žive u ovoj zemlji. Imamo isti PDV na brašno, ulje ali i na skupocijene automobile koje mogu priuštiti samo bogati. To je nemoguća i neodrživa situacija”, pojasnila je.
Uskoro i skuplja hrana
U narednom periodu svijet i Balkan će pogoditi porast cijena hrane.
Štaviše, vjeruje da se u narednom periodu u regiji ali i BiH može očekivati blagi rast cijena osnovnih životnih namirnica. Objašnjava da je u cijelom svijetu već dugi niz godina na sceni trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica, koji nije zaobišao ni balkanske zemlje.
“U narednom periodu možemo očekivati rast cijena prehrambenih proizvoda zbog svjetske ekonomske krize. Znate da svaka ekonomska i financijska kriza uzrokuje i slabiji nacionalni dohodak, slabiju kupovnu moć stanovnika ali i manju proizvodnju hrane. Zato ne možemo očekivati pad cijena, ali će sigurno doći do tihog rasta cijena osnovih životih namirnica”, kazala je Bulić.
Od ostalih zemalja regije u Srbiji su cijene osnovnih životnih namirnica približno jednake onima u BiH, osim što je kafa značajno skuplja.
U Srbiji građani za jedan hljeb izdvajaju oko 0,5 eura, za kilogram brašna oko 0,9 eura, litar ulja 1,1 eura, kilogram šećera 1,1 eura, litar mlijeka 0,8 eura, pola kilograma kafe oko četiri do pet eura, kilogram piletine tri eura, soli 0,9 eura, jabuke 0,4 eura, i riže jedan euro. Pomenute osnovne životne namirnice u Srbiji koštaju oko 14 eura.
S druge strane, najniže cijene, ali ne značajno niže od ostalih zemalja regije, osnovnih životnih namirmica zabilježene su na Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji koje karakterišu i u prosjeku niža mjesečna primanja.
Tako na Kosovu građani moraju za jedan hljeb izdvojiti oko 0,4 eura, za kilogram brašna oko 0,6 eura, litar ulja 1,2 eura, kilogram šećera 0,50 eura, litar mlijeka 0,9 eura, pola kilograma kafe oko 3,5 eura, kilogram piletine 2,5 do tri eura, soli 0,4 eura, jabuka 0,6 eura, i riže jedan euro. Sve ove životne namirnice u toj balkanskoj zemlji ukupno koštaju oko 11,5 eura.
U Crnoj Gori pak jedan hljeb košta 0,5 eura, kilogram brašna oko 0,5 do 0,7 eura, litar ulja 1,20 eura, kilogram šećera 0,90 eura, litar mlijeka 0,85 do jedan euro, 100 grama kafe 0,70 eura, kilogram piletine 2,50 eura, soli 0,40 eura, jabuka 0,5 do 0,7 euro, i riže 0,70 do 1,30 eura. Pomenute osnovne životne namirnice u toj zemlji ukupno koštaju oko 12 eura.
U Makedoniji građani moraju za jedan hljeb izdvojiti oko 0,4 eura, za kilogram brašna oko jedan euro, litar ulja 1,2 eura, kilogram šećera 0,5 eura, litar mlijeka 0,8 eura, pola kilograma kafe oko tri eura, kilogram piletine 3,5 eura, soli 0,7 eura, jabuka 0,5 do 0,8 eura, i riže 1,5 eura. Ove životne namirnice u toj zemlji ukupno koštaju oko 13 eura.
Prosječna plata najviša u Hrvatskoj i Crnoj Gori
S druge strane, prosječna neto plata od zemalja regije najviša je u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniža u Makedoniji i Albaniji.
Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, prosječna neto plata u toj zemlji za avgust ove godine iznosila 5.512 kuna, odnosno oko 723 eura, što je ubjedljivo najviše u poređenju sa ostalim zemljama regije.
Nakon građana Hrvatske, najviše plate u zemljama bivše Jugoslavije primaju građani Crne Gore gdje je, prema Zavodu za statistiku Crne Gore (MONSTAT), prosječna neto zarada u septembru ove godine iznosila 475 eura.
Poslije Crne Gore, prema visini primanja, slijede građani BiH, gdje je, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna neto plata u avgustu ove godine iznosila 828 KM, odnosno 423 eura.
S druge strane, najniže plate su u Makedoniji gdje je prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Makedonije prosječna neto plata u septembru iznosila 20.983 makedonski denara, ili 342 eura.
Slijedi Albanija gdje je, prema posljednjim podacima tamošnjeg Zavoda za statistiku, prosječna plata u septembru ove godine iznosila oko 380 eura. Nakon Albanije slijedi Srbija gdje su plate malo veće i, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto zarada u avgustu u Srbiji iznosila je 44.770 dinara, odnosno 392 eura.
Također, ukoliko se u obzir uzmu prosječne plate svih zemalja regije, prosječna plata na zapadnom Balkanu je oko 455 eura. Prema tome, samo Hrvati i Crnogorci primaju veću platu od prosjeka regije ali su ipak cijene osnovnih životnih namirnica u BiH, Srbiji, Kosovu i Makedoniji skoro iste kao u tim zemljama.
Cijene hrane na Balkanu skoro kao i u bogatim evropskim zemljama
Štaviše, cijene životnih namirnica u zemljama Balkana su nerijetko skoro iste ili približne onima u najbogatijim zemaljama Evrope i svijeta gdje su prosječna primanja građana za skoro pet ali i deset puta veća od prosječnih primanja građana na Balkanu.
Tako primjerice u Njemačkoj gdje je prosječna mjesečna plata oko 2.600 eura, litar mlijeka košta oko 0,7 do jednog eura, hljeb 1,2 do 1,8 eura, kilogram riže od 1,7 do dva eura i kilogram jabuka od 1,8 do 2,5 eura.
Također, i u Sloveniji, gdje su mjesečna primanja u julu ove godine iznosila 990 eura, cijene životnih namirnica su skoro iste kao i u drugim zemljama Balkana, pa tako litar mlijeka u toj zemlji košta oko 0,8 eura, hljeb oko jedan do 1,15 eura, riža od jedan do dva eura i kilogram jabuka oko 1,2 eura.
Isto tako i u Turskoj gdje je prosječna plata oko 720 eura, litar mlijeka košta 0,6 do 1 euro, kilogram hljeba oko 0,4 do 0,8 eura, riža od 1 do 2 eura i jabuke oko 1,3 eura.
Od ostalih zemalja u svijetu, stanovnici Švicarske, gdje prosječna mjesečna plata iznosi 4.472 eura, a koji slove za jednu od najbogatijih nacija u svijetu, za litar mlijeka izdvajaju oko jedan do 1,5 eura, hljeb oko 1,5 do 2 eura, rižuoko 1,6 do 2,5 eura i jabuke oko 2,4 do 3,5 eura.
Isto tako i u Norveškoj koja je poput Švicarske jedna od najbogatijih i najrazvijenijih u svijetu, a gdje je prema posljednjim podacima prosječna plata 3.065 eura, litar mlijeka košta 1,6 eura, hljeb oko dva do 3,5 eura, riža od dva do tri eura i kilogram jabuka oko 1,6 do 3,4 eura.
Nadalje u još jednoj skandinavskoj razvijenoj i dobrostojećoj zemlji, Švedskoj, gdje prosječna mjesečna primanja iznose 2,275 eura, litar mlijeka košta skoro kao i u balkanskim zemljama, odnosno 0,9 do 1,1 eura, hljeb oko 1,6 do 2,6 eura, riža od 1,8 do 3,1 euro i jabuke oko 1,8 do 3 eura.
Litar mlijeka u SAD-a kao u zemljama Balkana
I u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gdje su prema posljednjim podacima prosječna mjesečna primanja 2.322 eura, litar mlijeka košta isto kao i u većini zemalja Balkana, odnosno oko 0,5 do 0,9 eura, kilogram hljeba oko 1,3 do 2,2 eura, riža od 1,5 do tri eura i jabuke oko 1,9 do tri eura.
U još jednoj ekonomski naprednoj zemlji, Japanu, gdje su prosječna mjesečna primanja 2.237 eura, a koji je poznat u svijetu po vrlo visokim cijenama hrane i životnih namirnica, litar mlijeka košta jedan do 1,5 eura, hljeb oko jedan do dva eura, kilogram riže od 2,5 do 5 eura i kilogram jabuka oko tri do pet eura.
Tako, primjerice, građani Švicarske, koji ujedno imaju najveća primanja u Evropi, u prosjeku imaju oko deset puta veća primanja od stanovnika Makedonije, Albanije, Srbije i BiH, ali su cijene životnih namirnica u toj bogatoj zemlji neznatno više nego u ovim balkanskim zemljama.
Stručnjaci smatraju da je jedan od način da se zaustavi trend visokih cijena životnih namirnica povećati domaću proizvodnju, a posebno u oblastima gdje postoji komparativna prednost, kao što su, primjerice, uzgoj voća i povrća kao proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda.
Bulić predlaže da BiH ali i ostale zemlje u regiji povećaju domaću proizvodnju što bi rezultiralo nižim cijenama životnih namirnica u regiji.
“Iz Njemačke naprimjer uvozimo Nutellu, i oni žele da zarade za svoj proizvod i njih ne zanima kolika su naša primanja. Ali zato mi možemo povećati svoju proizvodnju kada bi došlo do pada cijena koje bi bile mnogo pristupačnije za većinu građana a ne kao što su sada. Jedan od načina je da povećamo vlastitu proizvodnju u ruralnim dijelovima koja nije na zadovoljavajućem nivou jer tako, naprimjer, možemo proizvoditi vlastite proizvode kao što su krompir, luk...”, ističe ona.
