Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je lani u odnosu na prethodnu godinu u izvozu izgubila milijardu KM, dok je poredeći 2023. s 2019., izvoz veći za šest milijardi KM.
"To smanjenje od jedne milijarde KM je samo između 2022. i 2023. godine i ono se reflektuje na globalna kretanja, najviše na tržište EU na koje zapravo izvozimo 70 posto proizvoda", istakao je Vuković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine tokom 2023. godine.
Svaki ekonomski poremećaj na tržištu EU, kako dodaje, reflektira se i na Bosnu i Hercegovinu. Da je Bosna i Hercegovina u tom segmentu i ekonomskom smislu vrlo stabilna, kako je kazao, govori podatak da je zabilježeno i smanjenje uvoza.
"Uvoz je također smanjen, kao što je smanjen izvoz i to je refleksija globalnih kretanja", naveo je Vuković, dodajući da je inflacija u Bosni i Hercegovini prošle godine smanjena sa 14 na 6,1 posto te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i smanjenju nezaposlenosti.
Vanjskotrgovinska komora je uradila analizu svojeg rada koja pokazuje da je Komora u posljednjih pet godina obradila više od 300.000 zahtjeva privredne zajednice kojoj je isporučeno skoro 20.000 različitih usluga, dok je Parlamentu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta.
"Poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini prepoznata je i kao tim koji treba da kaže svoj glas kada je u pitanju pregovaranje Bosne i Hercegovine i EU. Uzimajući u obzir to da se 70 posto roba izvozi na evropsko tržište, ko bolje zna kako se radi sa EU u svakom smislu od onih koji taj posao žive i rade. Te ljude treba konsultovati i uključiti u ove procese", poručio je Vuković.
Novi porez
Govoreći o izazovu koji se odnosi na mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), Vuković je rekao da funkcioniše na način da država izvoznik robe nastale na prljavoj energiji porez plaća državi u koju izvozi. U okviru tog sistema formiraju se posebni fondovi iz kojih se finansiraju obnovljivi izvori energije.
Napomenuo je da metalska, elektroindustrija i drvna industrija predstavljaju okosnicu izvoza Bosne i Hercegovine te da ove dvije grane zajedno ostvaruju 50 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine.
"Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu učestvuju sa 8,652 milijardi KM. Jasno je da se radi o motorima razvoja Bosne i Hercegovine i motorima izvoza iz Bosne i Hercegovine. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao", podsjetio je Marinković.
Sektori s dobrim rezultatima
Naveo je da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, bh. autoindustrija, koja proizvodi komponente za sve evropske brendove i automobile, prošle godine ostvarila 618 miliona KM izvoza u odnosu na 527 miliona iz 2022. Namjenska industrija, kako dodaje, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast. Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana bh. privrede koja konstantno bilježi suficit u izvozu.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić je istakao potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektors.
Napomenuo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. zabilježen rast za više od 60 posto te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije u u tom periodu rastao za 20 do 25 posto, a nivo izvoza je na skoro 1,15 milijardi KM. Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u Bosni i Hercegovini iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manja od 20 posto.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
