Više od polovine izvoza obuće je registrovano u Italiji (52 posto), a potom u Njemačkoj (11 posto), Austriji (osam posto), Francuskoj (pet posto), Sloveniji (četiri posto), te Hrvatskoj (tri posto).
Skoro 90 posto bh. proizvodnje se zasniva na tzv. "lohn poslovima" koji podrazumijevaju poslove dorade, šivenja, krojenja i sličnih poslova koncipiranih na angažovanju radne snage za najpoznatije svjetske modne brendove.
Iz Asocijacije navode da, iako su bh. kompanije po kvalifikacijama spremne proizvesti i ponuditi visokokvalitetnu i raznovsnu obuću koja zadovoljava širok spektar preferencija kupaca, uslovi na tržištu još uvijek nisu dosegli nivo u kojem je moguće razvijanje vlastitog brenda.
Ti uslovi se prvenstveno odnose na industriju repromaterijala koji se uglavnom uvoze po nepovoljnim cijenama, zatim na velika poreska opterećenja radne snage, nepovoljnu zakonsku regulativu, nepostojanje državne strategije i slično.
Prema podacima iz 2015. vidi se da je oko 75 posto (ili 479,3 miliona KM) bh. izvoza obuće registrovano kao finalni proizvod, a preostalih 25 posto (163 mil.KM) kao dijelovi obuće, tj. poluproizvodi.
U Asocijaciji tekstila odjeće, kože i obuće Vanjskotrgovinske komore BiH se nalaze 34 kompanije čija je primarna djelatnost proizvodnja obuće, a neke od njih koje upošljavaju po par stotina radnika su: Sanino d.o.o. Derventa; Aida d.d. Tuzla; Bema d.o.o. Banja Luka, Fortuna d.d. Gradačac; Sportek d.o.o. Kotor Varoš i druge.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
