Bruno Bojić o hrvatskim taksama: Nećemo se plašiti, spremni smo ako treba uvesti kontramjere

"Nikada nisam za kontramjere, osim ako su one jedina opcija. Uvijek upozoravam naše privrednike na sporost administracije vlasti i da u okvirima sporazuma možemo zabraniti sezonski uvoz voća i povrća i proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama. Nikada to nismo iskoristili, a Hrvatska to koristi na ovakav način. Srbija je s laboratorijskim nalazima malina iskoristila moment, a prije toga smo imali problem s mlijekom i pivarskom industrijom. Svi nas pokušavaju zaskočiti i pružiti mogućnost svojim proizvođačima da plasiraju proizvode bez obzira na to što smo liberalizirali razne sporazume. Dopis je poslat i Luki Boriloviću, predsjedniku Hrvatske gospodarske komore koji nas zove za svaku sitnicu", kazao nam je Bojić.

Dodaje da se BiH pridržava svakog sporazuma dok drugi potpisnici koriste svaku situaciju kako bi liberalizaciju stavili po strani i zaštitili svoje.

"Svako zaobilazi onako kako mu odgovara, Hrvatsku moramo gledati drugačije jer je ona članica EU. Međutim, ne trebamo se plašiti, ako treba uvesti kontramjere mi smo spremni i ja ću ih uvijek podržati jer sporazume treba poštovati. Ne treba nam nikakav sukob, ali da smo mi to uradili nastao bi veliki diplomatski skandal. Moramo pružiti šansu našim proizvođačima da svoje proizvode plasiraju po kvalitetnoj cijeni. Neka se ljuti ko god želi, ali mi moramo donijeti mjeru da zaštitimo naše proizvođače i pokažemo da imamo kvalitetnu robu koja je standardizirana i zaslužuje sve svjetske certifikate", istakao je Bojić.

Zapadnobalkanska šestorka u pismu generalnom direktoru za pitanja trgovine Evropske komisije Jean-Lucu Demartyju, između ostalog, navodi da su proizvođači i trgovci iz ovih zemalja van EU, koji su u procesu pristupanja EU, stavljeni u neravnopravan položaj tako što se znatno povećava konačna cijena predmetnih proizvoda. Upozoravaju da donošenje ovog pravilnika ozbiljno ometa trenutni režim slobodne trgovine između ovih zemalja i EU i stvara značajnu ekonomsku štetu. Potpisnice se nadaju da će Evropska komisija poduzeti sve moguće korake u svojoj nadležnosti kako bi pomogli u rješavanju ovog pitanja, u duhu principa slobodne tržišne ekonomije i spremnosti EU da doprinese ekonomskim reformama u referentnim zemljama i dubljoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana u cjelini.