Evropska regulativa donosi izazove bh. izvoznicima: Visoki troškovi na pomolu
Ovaj mehanizam sprječava EU kompanije da zbog strožih ekoloških propisa premjeste proizvodnju u zemlje sa slabijim regulativama o zaštiti okoliša i klime.
Izvoznici iz Bosne i Hercegovine, posebno iz šest sektora koje CBAM trenutno obuhvata – aluminij, željezo i čelik, cement, đubriva, hidrogen i električna energija – već su obavezni dostavljati izvještaje o emisijama CO2 koje nastaju tokom proizvodnje njihovih proizvoda. Kazne za neprijavljivanje emisija kreću se od 10 do 50 eura po toni CO2. Od 1. januara 2026. godine, na snagu stupa i obaveza plaćanja CBAM-a, što će bh. izvoznicima donijeti povećane troškove izvoza, te moguću potrebu za prilagođavanjem cijena kako bi ostali konkurentni na tržištu EU.
Prema riječima Alme Hadžiabdić, direktorice Odjela poslovnog savjetovanja KPMG-a u BiH, preliminarna analiza KPMG-a pokazuje da bi troškovi CBAM-a za bh. kompanije u 2026. mogli iznositi oko 242 miliona BAM, uz pretpostavku da cijena ugljika ostane na trenutnom nivou i da izvoz bude na razini iz 2023. godine. Ovi troškovi bi mogli porasti na 294 miliona KM do 2030., te doseći čak 436 miliona BAM do 2034. godine. U slučaju rasta cijena ugljika, troškovi CBAM-a mogli bi dostići 642 miliona KM do 2034. godine.
Mahir Mešić, konsultant u KPMG-u, naglašava da će ovo finansijsko opterećenje biti veliki izazov za bh. kompanije, s obzirom na to da su sektori obuhvaćeni CBAM-om u 2023. izvezli robu vrijednu 1,73 milijarde BAM na tržište EU, što čini 10% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u EU. Ukupni izvoz BiH u 2023. iznosio je oko 16,7 milijardi KM, što znači da bi troškovi CBAM-a do 2026. mogli činiti oko 2% ukupnog izvoza, odnosno čak 14% izvoza CBAM proizvoda u EU. Do 2034. godine taj procenat bi mogao porasti na 4,5% ukupnog izvoza, odnosno preko 37% izvoza CBAM proizvoda u EU, što ukazuje na značaj ovog opterećenja za bh. kompanije.
Hadžiabdić ističe da će bh. kompanije morati poduzeti ozbiljne mjere kako bi smanjile emisije i ostale konkurentne. Dekarbonizacija, optimizacija proizvodnih procesa i ulaganje u obnovljive izvore energije bit će ključni koraci za smanjenje budućih troškova i očuvanje održivosti poslovanja na evropskom tržištu. Također, naglašava važnost uspostavljanja domaćeg ETS sistema (sistema za trgovinu emisijama) u BiH, jer će u suprotnom bh. izvoznici morati direktno plaćati troškove emisija EU, dok bi zemlje sa vlastitim ETS sistemom mogle reinvestirati sredstva u razvoj svojih industrija i kapaciteta kako bi ostale konkurentne.
