"Možemo očekivati povećanje tražnje, odnosno povećanje narudžbi naših izvoznih proizvoda na tim tržištima jer naš izvoz se uglavnom odnosi na neke poluproizvode i sirovine koje koriste finalni prerađivači u EU", izjavio je Gavran za Fenu.
Naime, u uvjetima oporavka ta će se proizvodnja povećavati i kada se ona povećava postoji i osnov za veće narudžbe i povećanje našeg izvoza. Također se otvaraju i bolje perspektive da investitori više ulažu u BiH.
Gavran naglašava da je to svakako daleko od pravog oporavka i od nekog ekonomskog razvoja eurozone, te da se ne smijemo zavaravati i očekivati da će to spasiti bh. ekonomiju ili da će sada odmah doći do neke naše ekonomske ekspanzije.
"Međutim, u ovako lošoj situaciji kada unutrašnje podrške privredi praktično nema, kao ni poboljšanja uslova poslovanja, kada su ekonomske reforme čista teorija i apstrakcija, svaki pozitivni impuls, pa i ovaj može doprinijeti bh. ekonomiji, njenom opstanku i poboljšanju izvoza onih kompanija koje još opstaju i izvoze", dodao je Gavran.
Eurozona je u drugom tromjesečju ove godine izašla iz recesije poslije 18-mjesečnog opadanja privredne aktivnosti, potvrdili su u srijedu objavljeni podaci Eurostata.
Po tim podacima, privredna aktivnost u 17 zemalja koje koriste euro je od 1. aprila do 30. juna porasla za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je malo bolje nego što se prognoziralo. Isti rast je zabilježen i u 27 članica, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen pad od 0,1 posto.
U poređenju s istim kvartalom prošle godine, BDP u eurozoni je manji 0,7 posto, a u EU27 0,2 posto.
Analitičari su u eurozoni očekivali rast od 0,2 posto u drugom kvartalu poslije šest uzastopnih kvartala opadanja privredne aktivnosti, najdužeg perioda recesije u historiji eurozone.
Delić tvrdi: Novalićeva vlada je pripremala teren za koncesiju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu
