Idealno je vrijeme za proljetnu sjetvu, ali voćari se sve rjeđe odlučuju na sadnju

"Uveliko se ore, sije se žito i sve vrste povrća. Sve što se sastavi sa zemljom neće niknuti brzo, a sjemenu u zemlji ne smeta ni snijeg. I pšenica se posije na jesen pa padne snijeg, ali njoj ništa ne bude i idealna je na proljeće. Ko je sijao prošle sedmice kiša mu je došla u pravo vrijeme", kazao nam je Bićo.

Iako sjetva u višim predjelima uglavnom počinje 1. maja, u onim nižim bi trebala završiti do kraja aprila. Ono što je najvažnije, ističe Bićo, jeste da sjeme bude kvalitetno.

"Preporučujem svima da kupuju sjeme koje nije genetski modificirano. Dosta ljudi uvozi organska sjemena i đubriva, certificirani su dileri, drže se struke i zakona. Međutim, problem je sa sortnom listom. Recimo, neko sjeme kukuruza se ne može uvoziti u Federaciju BiH, a može u Republiku Srpsku, onda ljudi kupe u RS-u pa ne mogu ostvariti podsticaj u FBiH", navodi naš sagovornik.

I voćari imaju problem s podsticajima, zbog čega se sve rjeđe odlučuju za novu sadnju voća. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da podsticaji nisu sigurni te da voćari nikada ne znaju koliko će novca dobiti.

"Malo se sadi jer nismo u finansijskoj mogućnosti, podsticaji se stalno smanjuju. Ljudi dodatno sade zbog oštećenih i osušenih sadnica i stabala, to je sve. Malo je novih zasada u protekle 2-3 godine, a trebalo bi se saditi i obnavljati svake godine. Doći će vrijeme kad ćemo imati zastarjele sadnice, zastarjeli sortiment i onda ćemo biti u problemu. Ako i ova godina bude loša, vjerovatno ni naredne godine nećemo saditi. Svake godine se izgubi jedan do dva posto sadnica zbog vremenskih uslova ili insekata", rekao nam je Dojčinović.

Ono čemu se sada mogu posvetiti jeste rezidba, zaštitno prskanje i prihrana.