Prema važećim poreskim propisima u FBiH, fiskalno opterećenje rada je na veoma visokom nivou (blizu 74% na neto plate), što je najveća stopa doprinosa u regionu i šesta najveća stopa doprinosa u Evropi.
U FBiH je oporezivanje plata najveći izvor poreskih prihoda i iznosi 22,17% BDP-a, dok istovremeno prihod od oporezivanja potrošnje u FBiH iznosi 19,09% BDP-a. Prema teoretskim i empirijskim pokazateljima OECD-a, ovo nije efikasan način prikupljanja poreza jer najviše opterećuje privredu.
Analiza Centra za politike i upravljanje pod nazivom "Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja“ pokazala je da bi se reforma poreske politike u BiH trebala provesti na jednostavan način: smanjenjem oporezivanja rada (proizvodnje) i povećanjem oporezivanja potrošnje.
Ovim bi se mjerama ostvarila veća likvidnost domaćih kompanija i povećala bi se konkurentnost njihovih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Time bi se domaćim proizvođačima stvorili uslovi za bolji tržišni uspjeh i povećanje obima proizvodnje, te bi se javila potreba za novim upošljavanjem.
Fiskalnim rasterećenjem preduzeća oslobađaju se sredstva za nove investicije, što je posebno značajno uzimajući u obzir visoke troškove zaduživanja. Uz sve navedeno, ovim bi mjerama BiH postala atraktivnija destinacija za ulaganje, što bi trebalo uticati na povećanje direktnih stranih investicija.
Reformski proces treba započeti odmah po formiranju nove koalicione većine, uzevši u obzir mišljenja i prijedloge svih zainteresiranih strana, naročito socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Pozitivni efekti predloženih modela poreske politike CPU-a trebaju dovesti do povećanja zaposlenosti, smanjenja sive ekonomije, privlačenja stranih investicija, povećanja konkurentnosti privrede, veće likvidnosti firmi i ukupnog ekonomskog rasta.
Britanci grade jednu od najskupljih željeznica na svijetu, mnogi misle da je besmislena
