Dominantan dio privrede
147

Pandemija i ekonomija: Kako mala i srednja preduzeća mogu preživjeti koronavirus

R. D.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Pandemija koronavirusa najjači udar ima na sektor malih i srednjih preduzeća. Mnogima su prekinuti lanci snabdijevanja, a nekima potpuno onemogućeno poslovanje. Kako ona predstavljaju dominantan dio naše privrede, hitnost reagovanja vlasti time postaje još veća.

Erna Šošević, direktorica Bizbook doo i ekspertica za mala i srednja preduzeća, za Klix.ba kaže kako će učinak trenutnog stanja utjecati na kompanije različito, ovisno o industriji u kojoj rade.

"Mi smo u kontaktu s našim klijentima svakodnevno, jer je naša sfera digitalno poslovanje i umrežavanje i iznenadili biste se koliko su pozitivni i u kojoj mjeri nastoje da ublaže negativan utjecaj kako na samo poslovanje, tako i na svoje uposlenike. Mnogi od njih su prešli na 'remote' rad, tj. rad od kuće ili na daljinu, s tim da su uvedeni razni sistemi praćenja izvršavanja zadataka putem aplikacija i digitalnih alata, dok su neki procijenili stanje i u saglasnosti s uposlenicima skratili radno vrijeme na četiri sata i pripremili ugovore koji zakonski uređuju tu izmjenu", izjavila je.

Dodaje kako nažalost ima i onih koji su pod utjecajem opće panike otpustili sve radnike i "zamrznuli" svoje poslovanje do daljnjeg.

"U pitanju su obrti koji će vjerovatno biti najviše pogođeni stanjem prouzrokovanim suzbijanjem pandemije koronavirusa. Bez obzira na to da li se radi o startupu, malim, srednjim ili velikim kompanijama, donosioci odluka bi trebali razmotriti različite oblike poreznih olakšica i poticaja kako bi se pomoglo firmama da svojim radnicima isplate naknadu za rad, barem tri mjeseca nakon proglašenja završetka pandemije. Ovaj pristup, koji je isproban i testiran u Njemačkoj, nadoknađuje nezadovoljstvo radne snage trenutnim stanjem i borbu za opstanak te daje mogućnost kompanijama da se izbore s krizom koja, ukoliko pogađa njih, duplo više pogađa državu", zaključila je Šošević.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže je u ovom trenutku vrlo teško i nezahvalno procijeniti za koliko će se hiljada smanjiti broj zaposlenih usljed posljedica pojave koronavirusa na našu ekonomiju.

"Stavovi mnogih svjetskih analitičara pokazuju da će ovo biti oštra i duboka recesija s neizvjesnim vremenskim trajanjem. Kada je u pitanju BiH, negativne posljedice će se osjetiti u prvom trenutku u direktno pogođenim sektorima, poput turizma, ugostiteljstva, prijevoza i prerađivačke industrije, a nešto poslije toga i u drugim sektorima, jer će doći, usljed otpuštanja radnika, do pada potrošnje i prikupljenih poreza, a osobe će novac koji imaju trošiti samo na osnovne životne namirnice. Upravo zbog toga je struka upozoravala da se donese hitan paket ekonomskih mjera, kako bi se održala privredna aktivnost, jer sve je u konačnici jeftinije, pa i zadužiti se kao država i pomoći privredi i građanima, nego pokretati ponovo ekonomiju", kazao je Hadžić.

Trenutno možda i najveći problem predstavlja nedostatak pouzdanih projekcija koliko će ovakvo stanje trajati te je potrebno, osim donošenja hitnih mjera, ostvariti i kontinuiran dijalog vlasti i SME sektora kako bi podrška države bila kontinuirana, ali i primjerena zahtjevima vremena.