Pandemija pomutila izvoz i povećala potrebu za zaduživanjem u BiH i regiji
Zaključci Svjetske banke, kada su u pitanju balkanske zemlje i fiskalna politika, svode se na četiri stavke:
-
Sve države Zapadnog Balkana ušle su u krizu izazvanu COVID-19 sa većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009., a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim.
-
Fiskalna politika je od ključnog značaja za odgovor na COVID-19: sve zemlje Zapadnog Balkana uvele su neophodne mjere za ublažavanje neposrednog uticaja krize, ali njihova djelotvornost zavisi i od toga u kojoj mjeri su prilagođene konkretnom kontekstu u svakoj od ovih država.
-
Potrebe za zaduživanjem naglo rastu, usljed čega će se na čitavom Zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata, i to u uslovima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga i smanjene dostupnosti sredstava na finansijskim tržištima.
-
Nakon perioda suzbijanja neposrednog uticaja krize, mjerama fiskalne politike će morati da se uspostavi delikatna ravnoteža između pružanja podrške ekonomskom oporavku i staranja o fiskalnoj održivosti.
Fiskalna politika
"Pojedine države, kao što su Bosna i Hercegovina (BiH) i Severna Makedonija, sprovele su konsolidaciju ograničavajući kapitalnu potrošnju, a uprkos fiskalnoj konsolidaciji u svim ovim zemljama i dalje su visoki rashodi za obavezne stavke, i to naročito za masu zarada u javnom sektoru i penzije. Bosna i Hercegovina i Crna Gora troše relativno manje na zarade u javnom sektoru od 28 država Evropske unije (EU) ili manjih zemalja članica EU. I socijalna davanja su u BiH, Severnoj Makedoniji i Srbiji izdašnija nego u manjim zemljama EU. Sve ovo ukazuje da države u regionu imaju manje fleksibilne budžete i uži prostor za manevrisanje u uslovima krize", kažu iz Svjetske banke.
U BiH, potrošnja na zarade u javnom sektoru, socijalne transfere i kapitalnu potrošnju uvećala se brže od dinamične ekspanzije prihoda, tako da je fiskalni bilans od suficita od 2,5 procenata BDP-a u 2018. došao do deficita od 0,5 procenata.
"Godine 2019., javni dug država Zapadnog Balkana iznosio je u prosjeku 51 procenat BDP-a (mada uz velike razlike između pojedinačnih zemalja), usljed čega je sužen fiskalni prostor za rješavanje posljedica krize izazvane COVID-19. Albanija, BiH i Srbija su u krizu ušle u periodu poboljšanja fiskalne pozicije: sve ove tri zemlje su prethodno smanjile javni dug za između 1 i 1,7 posto BDP-a uz snažan privredni rast. Sve države Zapadnog Balkana sada bilježe veće dugove nego prije svjetske finansijske krize (SFK), a njihove premije rizika više su nego u uporedivim zemljama. Ako uporedimo porast duga između SFK iz 2008. i 2019, vidjet ćemo da su Albanija, BiH i Kosovo zabilježili umjereno povećanje od između 13 i 17 posto BDP-a, Sjeverna Makedonija i Srbija rast od nešto preko 25 procenata BDP-a, a Crna Gora skok JJG duga od blizu 50 posto BDP-a", zaključak je Svjetske banke.
Mjere za zaštitu života građana i radnihmjesta povlače značajne fiskalne troškove i prouzrokovat će rast javnog duga. Očekuje se prosječno povećanje učešća potrošnje u BDP-u od 2,5 posto BDP-a (3 posto u BiH i 4,6 posto u Crnoj Gori).
"Kanali prenosa i obim uticaja krize zavise od zemlje, i kreću se od zaustavljanja sektora saobraćaja i turizma, koji čine skoro četvrtinu ekonomija Crne Gore i Albanije, do narušavanja globalnih lanaca vrijednosti u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i naglog pada cijena robe na Kosovu. Sve su zemlje regiona, stoga, suočene sa mogućnošću ulaska u recesiju", kaže se iz Svjetske banke.
Finansijski ektor
Četiri zaključka su izvedena i iz analize o finansijskom sektoru:
-
Finansijski sektor može dosta toga učiniti da pomogne na ublažavanju uticaja COVID-19 na realnu ekonomiju pružanjem kratkoročnog finansiranja dok se ne osigura dugoročno (bridge finansiranje) i restrukturiranjem zajmova za održive firme da im se pomogne na ublažavanju uticaja krize, prilagođavanju na novi ambijent poslovanja i, konačno da se doprinese stadiju oporavka.
-
Osjetljivosti finansijskog sektora, koje se javljaju, imaju veći uticaj na tržišta u nastanku, kao što je Zapadni Balkan, čiji su finansijski sistemi slabije pripremljeni za zaštitu od šoka.
-
Iako su nacionalni finansijski sektori u regiji, generalno, stabilni, neophodno je pratiti trendove kredita i likvidnosti, obzirom da COVID-19 predstavlja najozbiljniju prijetnju, globalno i lokalno, još od 2008.
-
Produžen finansijski stres će zahtijevati mjere za prevenciju nastanka rizika po finansijsku stabilnost.
"Rast kredita je u Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori iznosio 6 – 7 procenata. Iako su loši krediti (NPL-ovi) u padu u cijeloj regiji, još su uvijek visoki u Albaniji i BiH. (...) U smislu prevencije krize, BiH, Kosovo i Crna Gora imaju malo kontrole nad monetarnom politikom, što im otežava upravljanje i podršku likvidnosti", kažu iz Svjetske banke.
Narodna banka Sjeverne Makedonije je produžila rok nakon kojeg se kredit smatra nenaplativim, a agencije za superviziju Albanije, BiH i Crne Gore su suspendirale isplatu dividendi i bonusa u bankama.
Vanjski sektor
Zaključci Svjetske banke u kontekstu vanjskog sektora sažeti su u pet stavki:
-
Strukture trgovine zemalja Zapadnog Balkana će biti pogođene kombinacijom šoka na strani ponude, u velikoj mjeri putem globalnih lanaca vrijednosti (GVC) i na strani potražnje, zbog recesije kod glavnih trgovinskih partnera.
-
Razlike u strukturi trgovine će uticati na efekat usporavanja trgovine.
-
Albanija, Kosovo i Crna Gora će vjerovatno zabilježiti povećanje deficita tekućeg računa (CAD), uglavnom zbog velikog oslanjanja na izvoz usluga vezanih za turizam.
-
Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija su više integrirane u GVC i uglavnom će biti pogođene nižim izvozom roba.
-
Trgovinske politike, poput smanjenja carina, i druge mjere za olakšanje prelaska granice, će biti od ključnog značaja za ublažavanje neposrednih poremećaja uzrokovanih pandemijom i za olakšanje oporavka.
"Od šest zemalja Zapadnog Balkana, obzirom na strukturu njihovih ekonomija, BiH, Sjeverna Makedonija i Srbija su integrirane u GVC više od ostalih. Izvoz prerađevina vezan za regionalne lance vrijednosti će vjerovatno biti najviše pogođen. Veliko usporavanje koje se projicira za EU će pogoditi zemlje koje imaju značajno učešće u regionalnim lancima vrijednosti, naročito Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH putem trgovine robama", navode iz Svjetske banke.
Izvoz metala iz BiH (u velikoj mjeri namijenjen automobilskoj industriji) i namještaja sada bilježi poremećaje lanca snabdijevanja i pad potražnje za njihovim proizvodima.
Veliki pad izvoza roba iz BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije je ublažen sličnim padom njihovog uvoza, što je odraz relativno male domaće dodatne vrijednosti u izvozu iz ove regije, zaključak je Svjetske banke.
Kompletna nova poglavlja te ranije objavljen izvještaj možete pročitati OVDJE.