Policija provodi predistražnje radnje u Agrokoru po nalogu državnog tužilaštva
Iz policije je medijima potvrđeno samo to da se izvidi provode i da zbog zakonskih odredbi o tajnosti izvida nisu u mogućnosti dati više informacija, a neslužbeno se doznaje da su izvidi počeli ovog ponedjeljka na osnovi krivične prijave koju je, "kao građanin", podnio predsjednik Sabora Božo Petrov, a informacije iz medija dodatno su ubrzale čitav proces, prenosi Jutarnji.hr.
Kada je riječ o sumnji na prikriveno finansiranje izgradnje Konzumovih i Super Konzumovih prodajnih centara, tu se radi o tome da bi, prema informacijama iz DORH-a, novoosnovana ili mala firma sa 20 hiljada kuna temeljnog kapitala zatražila kredit od banaka za izgradnju većeg poslovnog centra, uz dokaz ili tvrdnju da je Konzum već izrazio namjeru da zakupi veći dio njihove nekretnine.
Na ovom mjestu valja kazati da se u svim ovim izvidnim radnjama radi o sumnjama DORH-a, da još ništa nije dokazao, odnosno da se tek kreće u predistražne radnje. Postoji sumnja, naime, da se u tim slučajevima radi o prikrivenom kreditiranju Konzuma/Agrokora, ali to će se tek trebati dokazati.
Jednako tako će DORH pokušati istražiti jesu li se prilikom prodaje obveznica i mjenica, dakle instrumenata osiguranja naplate, koje su Agrokorovi dobavljači prodavali faktoring društvima i bankama, poštovale sve regule (HNB je već dokazao određene prekršaje).
U DORH-u sumnjaju da je tu osim prekršajnih već sada bilo elemenata krivičnih djela u tim trgovanjima zadužnicama i mjenicama, pogotovo u onim slučajevima kada izvorna mjenica nije bila pokrivena dostavom robe ili usluge, s lažnom fakturom i bez nje (ako se to događalo).
Analiza finansijskih izvještaja posebnu će pažnju posvetiti tome je li bilo nekih neregularnosti i lažiranja koji su mogli donijeti određen nepripadajući benefit kompanijama, dok će obvezni mirovinski fondovi biti izvrgnuti ispitivanju teze o opravdanosti njihovih ulaganja i prodaji dionica Agrokorovih firmi, te jesu li ta ulaganja bila provođena u maniri dobrog gospodara novcem članova penzionih fondova i jesu li se rukovodili profesionalnim standardima prilikom ulaganja i nadgledanja poslovanja tih firmi, pogotovo kreditnih jamstava koja su na sebe preuzimali u sistemu koncerna.
