Poljoprivredna proizvodnja skuplja i za 120 posto, a 15 miliona KM pomoći stoji u ministarstvu
Tako je cijena sojine sačme u oktobru 2021. godine, u odnosu na isti mjesec 2020. godine, porasla za 16 posto, cijena suncokretove sačme je veća za 38 posto, kukuruza za 50, a cijena pšeničnog stočnog brašna bila je veća za 65 posto.
U prošloj godini su znatno rasle i cijene đubriva i to kao posljedica viših ulaznih troškova. Troškovi fosfatnih sirovina, posebno sumpora i amonijaka, naglo su porasli jer su rafinerije smanjile proizvodnju zbog ograničenja u opskrbi uzrokovanih pandemijom. Troškovi sirovine uree također su porasli, uključujući cijene prirodnog plina koje su skočile početkom 2021. godine. Vodeći svjetski proizvođači đubriva smanjili su kapacitete za proizvodnju u Belgiji i Njemačkoj zbog visokih cijena prirodnog plina.
Ubrzo nakon toga jedan od najvećih proizvođača dušičnih gnojiva najavio je da namjerava zatvoriti oko 49 posto evropskih kapaciteta za proizvodnju amonijaka. Trenutno se roba uvozi iz drugih pogona, što dodatno povećava cijenu.
Visoke cijene plina okidač su za trenutnu krizu, a mnogi analitičari vjeruju da bi ona mogla potrajati određeno vrijeme. One su također povod za poskupljenje i drugih energenata poput goriva, električne energije i lož-ulja.
Cijena uree porasla je sa 700 KM po toni u martu na 1.600 KM po toni u novembru, što je povećanje više od 120 posto. Cijena NPK 15:15:15 (složeno mineralno kruto gnojivo) porasla je sa 666 KM po toni na 1.050 KM, što je povećanje od 60 posto. Cijena đubriva KAN u martu prošle godine bila je 430 KM po toni, a u novembru je cijena bila 1.200 KM po toni, što je povećanje od 180 posto.
Primjera radi, troškovi mineralnih đubriva tokom sjetve u martu 2021. godine jednu farmu mliječnih krava u Bosni i Hercegovini koštali su oko 300.000 KM, dok bi troškovi mineralnih đubriva po sadašnjim cijenama bili i više nego udvostručeni te bi iznosili skoro 660.000 KM, što je za oko 125 posto skuplje. Do proljeća, kada bude vrijeme proljetne sjetve, moguće je da će cijene mineralnog đubriva biti za dodatnih od 20 do 30 posto više.
I dok su druge zemlje gledale kako da pomognu svojim poljoprivrednicima kako bi proizvodnja što manje ispaštala, u našoj zemlji je urađeno vrlo malo kako bi se proizvođačima umanjili problemi. Kao primjer pomoći ističe se nama susjedna Hrvatska. Cilj podrške u Hrvatskoj je, ističu, sanirati pretrpljene gubitke, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati nivo primarne proizvodnje prije korona krize, čime će se zadržati radna mjesta i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju te spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.
Ukupna vrijednost programa podrške u Hrvatskoj je 163,5 miliona kuna, što je više od 42,5 miliona KM, a sredstva su u cijelosti osigurana iz državnog budžeta.
Kao vid pomoći poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH još na samom početku pandemije Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH izdvojilo je deset miliona KM i to za sjetvu, a novac su dobili uglavnom mali poljoprivrednici.
Visina pomoći po poljopivredniku je iznosila do hiljadu KM, što je ustvari bila više podrška fizičkim osobama, a za ovu namjenu je, prema našim saznanjima, utrošeno oko 8,8 miliona KM.
Na proljeće prošle godine raspisan je još jedan poziv za izvozno orijentisane firme iz prehrambene industrije, uz uslov da izvoze minimalno 30 posto proizvodnje. Iako su mnoge kompanije bile nezadovoljne ovim kriterijem, odnosno visinom procenta izvoza, taj uslov ostao je na snazi. Mnoge firme iz oblasti prerađivačkog sektora ostale su bez ovog vida podrške. Za ovu namjenu bilo je predviđeno 10 miliona, ali je utrošeno svega 8,1 milion KM.
Da nisu ispoštovani kriteriji o dodjeli novca za saniranje posljedica pandemije utvrdio je i Ured za reviziju Federacije BiH. Uvidom u uspostavljene kriterije Uredbe o dodjeli pomoći, a zatim uvidom u realizaciju pomoći u ovom ministarstvu, Ured za reviziju FBiH konstatovao je da u obzir nije uzeto smanjenje broja radnih mjesta u pojedinim firmama, iako ostali kriteriji, poput potrebnog ostvarenog izvoza, jesu ispoštovani.
Gdje je završio ostatak novca i iz ovog i iz prethodnog poziva nije poznato.
Prije nekoliko mjeseci Vlada Federacije BiH odobrila je 105 miliona za subvencije privatnim preduzećima, koja je rasporedila na tri ministarstva – 60 miliona je dobilo Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, 30 miliona Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a 15 miliona Ministarstvo poljoprivrede. Ministarstvo obrta i Ministarstvo industrije raspisali su javne pozive za dodjelu sredstava firmama iz ovih oblasti, međutim, Ministarstvo poljoprivrede to još uvijek nije uradilo.
S obzirom na to da poziv još nije raspisan iz nepoznatog razloga, nepoznato je i gdje će taj novac završiti, ali je jasno da će, ukoliko se ne realizuje plasman odobrenih 15 miliona KM, poljoprivreda i prehrambena industrija u FBiH pretrpjeti veliku štetu, a naročito sada kada je došlo do velike potrošnje koja će neminovno dovesti i do još većeg povećanja cijena i stope inflacije.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
