Kako piše Bloomberg smanjenje je to od 9 posto u odnosu na 2018. godinu. Razlog pada proizvodnje nije slabija prodaja automobila u Njemačkoj jer je ona, bez obzira na slabiji privredni rast ove godine, rasla za 5 posto uz ukupno 3,6 miliona prodanih automobila što je najbolja prodajna godina od 2009. godine, kada su se na njemačkom tržištu automobila počele osjećati posljedice globalne finansijske krize.
Pad proizvodnje kod njemačkih proizvođača prije svega je posljedica globalnog trgovinskog rata, prije svih SAD-a i Kine. Zbog toga je potražnja za automobilima proizvedenim u Njemačkoj na ključnim tržištima, posebno u Kini, pala što se jasno vidi prema izvozu automobila iz Njemačke koji je u 2019. godini pao za 13 posto, na 3,5 miliona vozila.
Ali razlozi krize u najjačoj evropskoj autoindustriji dublji su od američkog trgovinskog rata s Kinom koji je pogodio tržišta automobila širom svijeta. Globalna autoindustrija, pa tako i njemačka u dramatičnim je promjenama. Strogi ekološki zahtjevi Evropske unije čiju je dinamiku ubrzao najveći skandal u autoindustriji u ovom mileniju – Dieselgate, kada su američke regulatorne vlasti 2015. godine uhvatile njemački Volkswagen, kao najvećeg svjetskog proizvođača automobila, u lažiranju podataka o ispušnim plinovima, preciznije azotnim oksidima (NOx) njihovih dizelskih motora. Skandal se prelio i na Europu, pali su i šefovi koncerna, a Volkswagen je odlučio na novu eru, elektrifikaciju.
Njihovu politiku slijede i svi ostali proizvođači automobila, ali takva transformacija s termičkih na električne pogone zahtijeva milijarde eura ulaganja.
Dodatni udarac proizvođačima automobila u Evropi zadala je Evropska komisija novim propisima koji su stupili na snagu prvim danom 2020. godine. Proizvođači automobila kažnjavat će se za svaki prekobrojni gram ugljik dioksida (CO2) iznad 95 grama po pređenom kilometru iznosom od 95 eura po gramu.
Koliko su pojedini proizvođači u problemima govori podatak da je prosječan ispust CO2 u novim prodanim automobilima u Europi iznosio 121,5 g/km, a posebno će nova odredba pogoditi proizvođače koji proizvode automobile većih performansi poput Porschea, Audija, BMW-a i Mercedesa.
Zbog toga se očekuje rast cijena novih automobila i nestanak iz ponude pojedinih modela. Njemački proizvođači najavili su restrukturiranje poslovanja, a otkazi i najave otkaza radnicima u autoindustriji počeli su već prošle godine. Prelazak na proizvodnju električnih automobila neminovno donosi manje radnih mjesta jer su električni automobili jednostavniji i imaju manje dijelova nego klasični automobili, a sve se to prelijeva i na dobavljače, a u budućnosti bi se moglo preliti i na servisere te dobavljače rezervnih dijelova.
S jedne strane njemački se proizvođači bore s manjom potražnjom za njihovim vozilima, a u isto vrijeme moraju osigurati milijarde eura za ulaganje u razvoj električnih automobila i hibrida.
Volkswagen je još na proljeće objavio da u sklopu digitalizacije do 2023. otpušta 4 hiljade radnika, uglavnom u administraciji. U septembru je stigla neslužbena najava da bavarski gigant BMW do 2022. godine namjerava otpustiti 6 hiljada radnika. BMW je to kasnije demantirao, ali je sa sindikatima dogovorio smanjenje davanja radnicima.
Ipak, Audi je u novembru najavio da će do 2025. godine otpustiti devet i po od ukupno 61 hiljade radnika u Njemačkoj, a kao razlog se navodi ušteda od 6 milijardi eura za ulaganja u elektrifikaciju, koja će za utjehu omogućiti zapošljavanje novih 2 hiljade radnika.
Smanjenje za najmanje 10 hiljada radnih mjesta do 2022. krajem prošle godine najavio je i Daimler, najviše u Mercedes-Benzu s istim razlogom – ulaganje u električna vozila. Hiljada otkaza u bližoj budućnosti najavili su i njemački dobavljači u autoindustriji Bosch i Continental.
Trumpova prijetnja carinama izazvala strah u autoindustriji: "To je požar s dva alarma"
Bivša voditeljica Wendy Williams proglašena kognitivno oštećenom i trajno nesposobnom osobom
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
