Prema riječima Svein Thore Holsethera, direktora Yara International, norveškog proizvođača gnojiva, svijet ide ka krizi sa hranom koja bi mogla pogoditi milione. Rekordne cijena plina su prisilile ovu kompaniju da proizvodnju amonijaka i uree smanji na 45% kapaciteta. Agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do najvećih cijena pšenice ikada. Inače, Rusija i Ukrajina su odgovorne za 30% svjetske proizvodnje ove namirnice.
"Nije pitanje da li ćemo imati krizu sa hranom, nego kolika će ta kriza biti", izjavio je za CNN Holsether.
Velika problem je postao pristup umjetnim gnojivima koja su neophodna za uzgoj hrane. Zabrana izvoza gnojiva iz Rusije skupa sa rekordnim cijenama plina, dovela je do rekordno visokih cijena.
Strah od nestašice hrane je natjerao države da se okrenu zabrani izvoza u pokušaju da spriječe krizu. Egipat je tako zabranio izvoz pšenice, žita, leće i mahunarki. Indonezija je također ograničila izvoz palminog ulja koje je bitan sastojak u kuhanju ali u proizvodnji kozmetike i čokolade.
Sezona sjetve koja treba da počne u Ukrajini našla se pod upitnikom. Postavlja se pitanje da li će biti dovoljno farmera da obrade zemlju ali i to da li će imati pristup mašinama te potrebnim sredstvima za rad. Također, trgovina sa Rusijom postaje komplikovana, što zbog straha od sankcija što zbog logističkih problema transporta u blizini ratnog područja.
Krizu zbog nedostatka žitarica iz Rusije i Ukrajine bi posebno mogle osjetiti države Bliskog istoka, subsaharske Afrike i južne Azije koje su ovisne o uvozu. Poseban problem je taj što pšenica iz Ukrajine igra ključnu ulogu u isporuci hrane ratom pogođenih država kao što su Afganitan, Sudan i Jemen.
