Sindikat o broju putnika i letova Aerodroma Sarajevo i aerodroma u regiji: To je poređenje neuporedivog
"To su metode pripreme terena za nešto što dolazi, a nije dobro, prividni boljitak koji ne pokazuje činjenično stanje te se nastoje amortizovati negativne reakcije i otpori", dodaju.
Poručili su da su, kako su saopćili, mnoge natpise, koji su u funkciji navedenog, odgovorili predanim radom i uloženim naporima te rezultatima koje su transparentno i argumentovano prikazali. Tvrde da su Aerodrom Sarajevo "sačuvali od najcrnjih scenarija". Sebi pripisuju i velike zasluge nakon pandemije koronavirusa.
"Probleme na koje smo nailazili uspješno smo prevazišli kako bismo naše preduzeće održali, unaprijedili i sačuvali od najcrnjih scenarija. Kao radnici dali smo i dajemo maksimum, pružajući visokokvalitetnu uslugu, gradeći pozitivnu sliku o Sarajevu i Bosni i Hercegovini u svijetu. Podnijeli smo najveći teret krize koja je uslijedila nakon pandemije i spremno se uhvatili u koštac sa svim izazovima, svjesni činjenice da samo uz zajednički rad možemo rasti", istakli su.
"Nastojali smo nadmašiti sebe"
U Samostalnom sindikatu aerodromskih radnika su naglasili da se nisu takmičili s aerodromima u regiji, nego da su nastojali nadmašiti sami sebe te smatraju da su uspjeli u tome.
"Postigli smo vrhunske rezultate u 2022. koja je najuspješnija otkad Međunarodni aerodrom Sarajevo postoji. Fokusirali smo se na naše primarne ciljeve - osigurati sigurnu i kvalitetnu uslugu prihvata i otpreme putnika, aviona, prtljaga, robe i pošte, uprkos svim nepovoljnim okolnostima uspjeli zadržati epitet najvećeg i visokoprofitabilnog aerodroma, na što smo sa pravom ponosni", poručili su.
Kako su naveli, javnosti je malo poznato da su problemi s kojima se avijacija globalno suočava ogromni.
"Pandemija je ugasila mnoge prestižne kompanije, kriza s resursima (kako ljudskim tako i materijalnim), svakodnevnica je u civilnom zrakoplovstvu, a borba na tržištu za avione i putnike je sveprisutna i puna izazova. U svjetlu takvih dešavanja Međunarodni aerodrom Sarajevo ipak postiže pozitivne rezultate", dodaju.
Za njih je 2019. ta koja je referentna za praćenje rezultata Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
"Jedno mora biti jasno - referentna godina za praćenje rezultata prema Međunarodnom vijeću za aerodrome (ACI EUROPE), najpriznatijem referentnom tijelu na polju aerodromske djelatnost, je predpandemijska 2019. i prema njoj se posmatra oporavak aerodroma u Evropi. Povratak na rezultate iz 2019. je za Međunarodni aerodrom Sarajevo bio najbrži u odnosu na region", tvrde.
Potom su se osvrnuli na rezultate za koje smatraju da potvrđuju njihovu posljednju tvrdnju.
"Odmah po otvaranju dostigli smo i prestigli broj putnika, nastavili da radimo, te smo 2022., kada su svi aerodromi bili u minusu u odnosu na referentnu 2019., bili među prvih pet koji su ostvarili rezultate. I u tekućoj godini smo već premašili broj putnika iz 2019., a već sada imamo zabilježen rast broja putnika od 12 posto u odnosu na isti period prošle godine", ukazali su.
O regionalnim aerodromima pod koncesijama
Osvrnuli su se na Aerodrom Beograd koji je pod koncesijom, a čiji je koncesionar francuska kompanija Vinci.
"Aerodrom u Beogradu, čiji koncesionar je Vinci Airports, još uvijek nije dostigao razinu referentne 2019. (1,2 posto ispod ukupnog iznosa u septembru 2019.), dok je Međunarodni aerodrom Sarajevo u odnosu na referentnu 2019. konstantno u plusu. Uslovi pod kojima posluju koncesionari su olakšavajući, odnosno otežavajući za javna preduzeća, jer su važeća zakonodavna rješenja prepreka za brži i učinkovitiji razvoj aerodroma", tvrde.
Kako su saopćili iz Samostalnog sindikata aerodromskih radnika, uvažavajući navedene činjenice zbog kojih koncesionari rade u znatno povoljnijim uslovima na tržištu, ipak Međunarodni aerodrom Sarajevo konstantno bilježi pozitivne pomake.
"Uz sve razvojne projekte koji su se unatoč svemu uspjeli realizovati, modernizovanje kapaciteta, poboljšanje ponude i kvaliteta usluge, uspjeli smo održati pozitivne rezultate poslovanja. Proširenim kapacitetima stvoreni su uslovi da u narednom periodu možemo opslužiti do tri miliona putnika. Uslovi rada u svim segmentima poslovanja, a pogotovo na niskim i visokim temperaturama, poboljšani su, što se pozitivno reflektuje na učinkovitiju opslugu aviona, putnika, prtljaga i u konačnici zadovoljstvo radnika", dodaju.
Poručili su da su "sve ove činjenice, fakti i kriteriji za poređenje". Kako su istakli, poređenje neuporedivog je uvijek u funkciji zataškavanja činjenica i afirmacije nerealnog.
"Svjesni smo krajnjih namjera autora teksta, ali u ime radnika Aerodroma Sarajevo, među kojima su mnogi proveli na aerodromu čitav niz godina, gradili ga i izgradili, apelujemo na javnost da ne zatvara oči pred činjenicama. Dozvolite nam da dostojanstveno nastavimo raditi i nizati uspjehe za dobrobit svih nas, dozvolite da nastavimo rasti i razvijati se kao jedna od rijetkih svijetlih tačaka naše države", saopćili su iz Samostalnog sindikata aerodromskih radnika.
Pitanje koncesije
Upravo se broj putnika i linija najčešće koriste kao argumenti u raspravi o (ne)opravdanosti davanja aerodroma pod koncesiju. Od navedenih, samo aerodromi u Sarajevu i Podgorici nisu pod koncesijom. Međutim, uskoro bi i aerodrom u glavnom gradu Crne Gore trebao biti pod koncesijom. Pripreme za davanje ovog aerodroma pod koncesiju počele su prije pandemije koronavirusa i davanje pod koncesiju je prolongirano do stabilizacije zračnog saobraćaja.
Stručnjak za zrakoplovstvo Alen Šćuric je u prošlomjesečnom razgovoru za Klix.ba izjavio da ne bi bilo opravdano Međunarodni aerodrom Sarajevo dati pod koncesiju. Smatra da se ovaj aerodrom dobro razvija i da se može nastaviti dobro razvijati u državnom vlasništvu. Za njega je bila greška to što su aerodromi u Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Prištini i Ljubljani dati pod koncesiju.
Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo su ranije ovaj mjesec u odgovoru za naš portal istakli da im je prihvatljiv hibridni model koncesije.
"Mi smo prepoznali hibridni model koncesije kao optimalan, u kojem koncesionar investira u projekte, a zauzvrat u odgovarajućem procentualnom iznosu učestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno upravljanju i vlasništvu", naveli su.
Od skoro 8.000 čitatelja koji su učestvovali u anketi Klix.ba, njih više od 5.100 ili 65 posto je odgovorilo da je protiv davanje koncesije i/ili privatizacije velikih javnih dobara (elektroprivreda, telekom operatera, aerodroma, autoputeva idr.). Više od 2.400 ili 31 posto čitatelja podržava davanje pod koncesiju i/ili privatizaciju, dok skoro 380 ili pet posto ne zna da li je to potrebno učiniti.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i američki ambasador Michael Murphy su početkom septembra premijeru Federacije Bosne i Hercegovine Nerminu Nikšiću (SDP) pismom ukazali da više nije racionalno odgađati davanje aerodroma pod koncesije.
Zaključane trgovine širom Sarajeva dok pekare, benzinske i tržnica rade normalno
