Stanje u tekstilnoj industriji se polako normalizuje, ali nezaposlenost i dalje raste

Statistički gledano, kako je za Fenu kazala Jasmina Zejnilagić, sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko – prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, situacija sa narudžbama dosta je bolja nego prošle godine, ali je još aktuelan problem pada nezaposlenosti.

"Prema procjenama, naredni period će biti dosta težak za kompanije iz ovog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u kompanijama vrati na nivo prije pandemije", kazala je Zejnilagić.

Podsjetila je Zejnilagić i na činjenicu da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima, te da u uslovima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizovani.

"Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene kompanije i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imalo spavaći program (pidžame, kućna odjeća i rublje). Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije", dodala je Zejnilagić.

Pojedine kompanije i u krizi su, kaže, pronašle šansu i kanale za prodaju, radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Određen broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta.

Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.