Tuzlanski aerodrom je na tuđoj zemlji: Terminal bez dozvole zbog neriješene vojne imovine i sudskog spora
Međunarodni aerodrom Tuzla najprostije rečeno nalazi se na tuđoj imovini. Zvanično uspostavljanje ove zračne luke desilo se 1998. godine na osnovu sporazuma koji je potpisan sa tadašnjim Federalnim ministarstvom odbrane BiH.
Nakon toga sa Ministarstvom odbrane BiH uslijedilo je potpisivanje sporazuma o korištenju dijela lokacije bivše kasarne sa pravom građenja. Taj sporazum i danas je na snazi.
Međutim, zbog neriješenog statusa vojne imovine, Međunarodni aerodrom Tuzla nalazi se u složenom procesu dobijanja neophodnih saglasnosti za funkcioniranje.
Takav problem bilježi se sa putničkim terminalom i zgradom uprave koji su prije dvije godine dograđeni, a kao takvi do danas nisu uknjiženi. Dobijanje upotrebne dozvole za putnički terminal otežano je i zbog sudskog procesa koji se vodi između izvođača radova i aerodroma, potvrđeno je za Klix.ba.
Negativna ocjena revizora
Ovaj problem prepoznali su i revizori Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, koji su u svom izvještaju za 2021. godinu dali negativnu ocjenu, ustanovivši niz neusaglašenosti i nepravilnosti u poslovanju tuzlanskog aerodroma.
U vrijeme utvrđenih nepravilnosti na mjestu direktora Međunarodnog aerodroma Tuzla nalazio se Esed Mujačić, koji je tu funkciju obavljao do 20. septembra 2021. godine. Nakon njega je na poziciju vršioca dužnosti postavljen Halid Ahmetbegović i nju je obnašao do aprila prošle godine, kada je za njegovog nasljednika imenovan Dževad Halilčević.
Federalni revizori, u izvještaju za 2021. godinu su između ostalog utvrdili da se prijem u radni odnos na određeno vrijeme provodio bez javnog oglašavanja, a društvo nije dostavilo ni trogodišnji plan poslovanja Uredu za reviziju institucija u FBiH u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima u FBiH.
Revizori također nisu mogli utvrditi namjenski utrošak donacija koje su primljene u periodu od 2008. do 2021. godine, u iznosu od najmanje 777.782 KM, jer je na 31. decembar 2021. društvo evidentiralo neutrošeni iznos od 2.738.742 KM koji je dobilo za potrebe ulaganja u stalna sredstva, a ukupan iznos novčanih sredstava u domaćoj valuti iznosi 1.960.960 KM, što nije u skladu s odlukama i sporazumima kojima su utvrđene namjene utroška sredstava.
Prilikom godišnjeg popisa imovine i obaveza, kako su naveli revizori, nije izvršena analiza statusa materijalnih sredstava u pripremi i vlasništva nad imovinom te nije utvrđeno stvarno stanje potraživanja i obaveza, što nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH.
Nadalje, kod provođenja postupaka javnih nabavki roba, usluga i radova u iznosu od najmanje 362.629 KM, kako su kazali revizori, društvo je zaključivalo ugovore po cijenama znatno većim od osiguranih sredstava, provodilo postupke u većim iznosima od onih procijenjenih planom javnih nabavki te nije sačinjavalo tendersku dokumentaciju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.
Sporan putnički terminal
Iz trenutne uprave Međunarodnog aerodroma Tuzla za Klix.ba su potvrdili da su revizori u svom izvještaju za 2021. godinu kreirali okvirno 25 nalaza, od kojih je većina dovedena u okvir pozitivnih zakonskih propisa, izuzev onog segmenta koji se odnosi na putnički terminal, odnosno vlasništvo nad imovinom.
"Međunarodni aerodrom Tuzla koristi površinu koja je u vlasništvu Ministarstva odbrane BiH, a u skladu sa sporazumom koji je potpisan 2008. godine. Rekonstrukcija postojećeg putničkog terminala rađena je od 2017. do 2019. godine kroz fazu I i II. S obzirom da su se dogodile neusaglašenosti prilikom radova, na način da se u određenom trenutku nije postupalo u skladu sa projektom koji je urađen za rekonstrukciju, slučaj između izvođača radova i investitora, odnosno aerodroma završio je na sudu", kaže za Klix.ba aktuelni v.d. direktora Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževad Halilčević.
Inače, tuzlanski aerodrom i 2018. godine je dobio nagativnu ocjenu Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH. Razlog je bio upravo neriješen status vojne imovine koju koristi aerodrom, ali i finansijski propusti u poslovanju i netransparentne javne nabavke.
U finansijskim izvještajima, kako su konstatovali revizori, aerodrom nije iskazao nekretnine koje koristi, čija je vrijednost bila okvirno dva miliona maraka, a u svojim poslovnim knjigama, također, nije prikazalo značajne donacije iz federalnog budžeta.
Federalni revizori su u 2018. utvrdili i to da aerodrom nije provodio postupke javnih nabavki u skladu s procedurama propisanim Zakonom o javnim nabavkama. Prilikom nabavke radova na rekonstrukciji i dogradnji zgrade putničkog terminala nije osigurana pravična i aktivna konkurencija svih ponuđača, tvrdnja je revizora.
Ugovor za prvu fazu rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala u vrijednosti od okvirno 1,7 miliona KM tada je dobila firma Džena, koja je u vlasništvu brata tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Huseina Topčagića.
Iz uprave tuzlanskog aerodroma 2018. su se pravdali da je Džena predala dokumenatciju i dobila taj posao, a svi koji su bili zainteresovani za taj posao dobili su dokumentaciju navedene firme na uvid.
Međutim, revizori su odbili obrazloženje aerodroma da su podobne izvođače radova birali prema kriterijumu - iskustvo na objektima od javnog interesa, jer se time, zaključili su revizori, ograničava pravična i aktivna konkurencija svih potencijalnih ponuđača.
Kada je riječ o putničkom terminalu u 2021. godini, osnovu za negativno mišljenje u nalazu federalni revizoru su naveli činjenicu da su na poziciji materijalnih sredstava u pripremi iskazani putnički terminali Faza I i Faza II u iznosu od 5.342.631 KM koji su stavljeni u funkciju, ali društvo nije aktiviralo investiciju u skladu sa zahtjevima MRS-a u dijelu nekretnina, postrojenja i opreme.
Revizori su naglasili da navedeno ima za posljedicu da su rashodi i finansijski rezultat potcijenjeni jer nije obračunata amortizacija za sredstva koja su u funkciji i od kojih se ostvaruju ekonomske koristi.
Sudski procjenitelji obavili posao
"Međunarodni aerodrom Tuzla je krajem prošle godine angažirao ovlaštene sudske procjenitelje koji su izvršili procjenu postojećih objekata te ga uvrstili u jedan objekat koji je dobio svoju vrijednost i namjenu, jer se on koristi kao putnički terminal. Time je otklonjena nepravilnost iz nalaza revizora. Međutim, pitanje vlasništva nad zemljom na kojoj se nalazi putnički terminal i svi prateći objekti je otvoreno i mi sada ne možemo reći kada će ono biti riješeno. Nama je želja da to bude već danaa, ali nad time nemamo utjecaja", ističe Halilčević.
Inače, prema Halilčevićevim tvrdnjama, Međunaodni aerodrom Tuzla građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala dobio je prije objavljivanja javnog poziva za izbor izvođača radova, dok je kako nam je pojasnio, osnov za uplanjenje objekta upravo procjena ovlaštenih procjenitelja koja je obavljena koncem prošle godine.
Kada je riječ o vojnoj imovini, aktuelna uprava tuzlanskog aerodroma navodi da je rješavanje tog pitanja od velikog značaja i u kontekstu dovođenja stranih investicija.
"Rješavanje pitanja vojne imovine za nas bi bilo veoma značajno, jer bismo imali stimulans za razvoj aerodroma, ali i privrede u cijelosti jer ukoliko govorimo o javno-privatnom partnerstvu ili investicijama nailazimo na probleme. Stranim investitorima sada niko ne može dati garanciju za njihov kapital, a mnogi koji su bili zainteresirani su odustali zbog složenog procesa dobijanja saglasnosti ili neizvjesnosti šta će se dešavati u budućnosti", zaključio je Halilčević.
Na kraju, govoreći o finansijskom segmentu, za razliku od ranijih godina, tuzlanski aerodrom u 2022. zabilježio je pozitivan rezultat. Nagovještaji za takav trend postoje i u ovoj godini, shodno kontinuiranom povećanju broja prevezenih putnika.
