Određeni sajmovi, kako kaže Nedžad Nuhanović, direktor Međunarodnog sajma, poduzetništva i obrta Grapos Expo, postali su brendovi pojedinih gradova, a u organizaciji većih i značajnih sajmova u evropskim gradovima uveliko pomažu i lokalne zajednice i država. Međutim, to kod nas i nije baš tako.
"Sajamska industrija u našoj zemlji od početka je bila slabo podržana od lokalnih zajednica, ali i od državnih institucija. Međutim, bez obzira na sve poteškoće na koje smo nailazili, sajmovi u BiH su uspjeli da opstanu i da se razvijaju godinama. Zbog pandemije nismo mogli organizovati sajmove skoro godinu dana, ali već se polako vraćamo u normalu i činjenica je da ćemo morati i u budućnosti organizaciju sajmova prilagoditi novim uslovima", kazao je Nuhanović.
Bez sajmova je, kaže on, veoma teško napredovati u bilo kojoj privrednoj grani. Kao primjer je naveo drvnu industriju koja već desetak godina izlaže na najvećem sajmu namještaja u Evropi, u Kelnu.
"Prije deset godina bilo je samo pet firmi iz BiH koje su stidljivo izlagale na ovom sajmu, a danas imamo preko 20 privrednih subjekata koji svoje proizvode predstavljaju na tom važnom događaju. Ako se pogleda samo koliki je izvoz u ovom sektoru bio prije desetak godina, a koliki je on sada, vidjećemo koliko je učešće na sajmovima proizvođača iz BiH doprinijelo tome da on bude značajno veći. Sajamska industrija je potrebna svim granama privrede, ali firme koje žele svoje proizvode da predstave na sajmovima moraju to ozbiljno shvatiti. Za predstavljanje na sajmovima neophodna je ozbiljna priprema i prezentacija proizvoda, a onda će i rezultati sigurno doći", istakao je Nuhanović.
Sajmovi će, smatra Nuhanović, i pored IT industrije, opstati, a modernizacija ih može učiniti samo uspješnijim. Iako će kontakt uživo ostati najvažniji u organizaciji sajmova, modernizacija i upotreba tehnologija pomoći će organizatorima da lakše prate broj učesnika, odakle oni dolaze, ali i donijeti bolju promociju, a moći će i praviti bazu podataka koja će im dosta olakšati organizaciju budućih sajmova.
"Jako je bitno da se sajmovi organizuju, da imamo mogućnost kvalitetne organizacije i prezentacije koja se može održati u bilo kojem gradu, a da pri tome primjenjujemo sva moguća elektronska pomagala koja nam stoje na raspolaganju. Kad sve to uvrstite dobit ćemo jedan kvalitetan sajamski proizvod gdje će proizvođači željeti da dođu i ostvariti određene benefite na tim sajmovima", kazao je Nuhanović, te poručio kako se u budućnosti BiH mora približavati sajamskoj industriji EU.
Semir Kantić, predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah – Tešanj, stava je da organizacija sjamova donosi našoj zemlji promociju na međunarodnom nivou.
"Kroz sajmove promovišemo svoje kompanije, proizvode, mogućnosti i napredak. Posljednjih godina imamo rast različitih sajamskih manifestacija u BiH. Kada uporedimo 2020. godinu sa 2019. i 2018. vidimo da smo imali 58 manifestacija, dok je u 2019. bilo 46, a u 2018. godini 36 privrednih manifestacija i sajmova. Samim povećanjem privrednih i sajamskih manifestacija stvara se i klima poboljšanja i razvoja privrede u BiH jer kroz ove vidove manifestacija promovišemo kulturna naslijeđa BiH, stare obrte i zanate, privredu i druge ekonomske mogućnosti BiH", kazao je Kantić.
Organizacija sajmova, smatra, iz godine u godinu se mijenja, a modernizacija i IT tehnologija su u mnogome pomogle tome.
"Kada uzmemo u obzir samo period pandemije, možemo vidjeti da su mnogi svjetski sajmovi sa tradicionalnog organizovanja prešli na virtuelne sajmove. Iz udobrnosti svog doma ili kancelarije, jednim klikom miša možete 'posjetiti' sajam namještaja, elektronike ili namjenske industrije na drugom kraju svijeta. IT tehnologija kako mijenja način poslovanja i života, tako mijenja i sajmove", kaže Kantić, koji smatra kako će se u budućnosti manji sajmovi ujedinjavati u jedan veći i ozbiljniji sajam, koji će dati bolje rezultate i po posjećenosti i po obimu razmjene informacija i iskustava među izlagačima.
Kaže i Kantić kako su organizatori sajmova jedni od najpogođenijih pandemijom i kako su među rijetkim industrijama koje su u potpunosti bile obustavljene i koje su poslovale u minusu.
"Mnoge kompanije nisu preživjele, neke su se ugasile, neke su se rekonstruisale i pronašle druge načine poslovanja. Mnogo je radnika ostalo bez posla. Kompanije iz sajamske industrije koje opstanu definitivno će morati tražiti nove načine organizacije sajmova, počet će sve više koristiti IT u svom poslovanju. Virtuelni sajmovi će postati tradicija, jer je budućnost sajmova na internetu" zaključio je Kantić.
