Ustavni sud BiH uvažio apelaciju investitora iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja
Kako je i Ustavni sud BiH potvrdio, privatna kompanija Tom d.d. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja krajem 2022. odlazi u stečaj. Firma Tom d.d. faktički je prestala sa proizvodnjom 2019. godine, svi računi su joj blokirani a ukupna dugovanja firme Tom d.d. bila su oko 11 miliona KM.
Stečaj je inicirala jedna od najvećih banaka u BiH kojoj je Tom d.d. prestao otplaćivati kredit. Općinski sud u Travniku zvanično otvara stečajni postupak, imenuje stečajnog upravnika i formira se vijeće povjerilaca.
Stečajna upravnica, kako zakon i nalaže, pristupa prodaji imovine kako bi se namirili povjerioci među kojima su banke, radnici, Porezna uprava FBiH i drugi. Imovina je podijeljena u više LOT-ova, a na prvi javni poziv za prodaju imovine za LOT 1 niko se ne javlja. Tek na drugi javni poziv za prodaju imovine LOT 1 prijavljuje se IAB Engineering koji je ponudio cijenu od blizu 5 miliona KM.
Kako se radilo o jedinom ponuđaču, čija je ponuda bila prihvatljiva povjeriocima uključujući i radnike te koji je izradio plan pokretanja proizvodnje, zaključen je kupoprodajni ugovor. IAB Engineering je uplatio porez na promet nekretnina i preostali korak bila je tzv. dosuda Općinskog suda kojom novi vlasnik ima pravo upisa vlasništva.
Problem nastaje kada Općinski sud u Travniku odbija donijeti tzv. dosudu usljed određenih navodnih tehničkih propusta već nalaže stečajnoj upravnici da poništi javni poziv. Stečajna upravnica odbacuje navode suda o tehničkim propustima dodajući da, i ako ih je bilo, sud je bio obavezan reagirati pravovremeno i otkloniti ih, a ne nalagati poništenje javnih poziva mjesecima nakon što su javni pozivi raspisani i okončani.
Sudija se s druge strane pravda da pravovremeno nije reagirao jer je bio na bolovanju i odsutan van države. Stav Općinskog suda u Travniku podržao je i Kantonalni sud u Novom Travniku iako ni sud, ni stečajna upravnica ni sam odbor povjerilaca koji čine banke i radnici, nema suštinske zamjerke, imovina preduzeća nije podcijenjena, nije došlo do umanjenja stečajne mase, iz sredstava koja je uplatio IAB Engineering postoji mogućnost da se namiri veći dio povjerilaca, postoji i druga imovina koja tek treba da bude predmet prodaje…
U sve se, vrlo vjerovatno, umiješala i politika pa se o ovom slučaju u više navrata oglašavao i lokalni HDZ BiH, a čini se da je politika imala određenog utjecaja i na sudove.
Ustavni sud BiH u svojo odluci koja je dostupna na web stranici suda u potpunosti je podržao navode apelanta IAB Engineeringa.
U presudi Ustavnog suda BiH navodi se kako je apelant spornu imovinu kupio u postupku unovčavanja imovine stečajnog dužnika, da je za to isplatio kupoprodajnu cijenu, te da je ušao u posjed sporne imovine.
"Apelant je svoju obavezu prema stečajnom dužniku izmirio kreditnim zaduženjem sa bankom, što ga obavezuje da vraća rate kredita, shodno ugovoru koji je zaključio sa bankom. Iz navoda apelacije proizlazi da je apelant platio i porez na promet nekretnina. Navedene okolnosti upućuju na zaključak da su radnje koje su preduzete u postupku unovčavanja sporne imovine stečajnog dužnika proizvele pravne posljedice u odnosu na više pravnih subjekata. Kao što je već rečeno, sudovi nisu obrazložili na koji način su uočeni proceduralni propusti uticali na umanjenje stečajne mase i povredu prava povjerilaca. Pri tome, sporna imovina je opterećena razlučnim pravom o čemu su sudovi morali voditi računa, te uzeti u obzir da razlučni povjerilac nije imao nikakvih primjedbi na postignutu kupoprodajnu cijenu. Štaviše, stečajni dužnik je u odgovoru na apelaciju naveo da je u cijelosti saglasan sa apelantovim navodima kojima osporava odluke sudova“, stoji u presudi Ustavnog suda BiH.
Slijedeći svoju praksu, Ustavni sud smatra da su okolnosti konkretnog slučaja nalagale sudovima da prilikom odlučivanja razmotre apelantov položaj, kao savjesne strane u postupku, u kojem se našao ne svojom krivnjom, u svjetlu njegovog prava na imovinu koje je zaštićeno Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
"Dalje, Ustavni sud smatra da apelant, kao savjestan kupac sporne imovine, ne treba trpjeti posljedice eventualnog nezakonitog rada organa javne vlasti, tj. stečajne upraviteljice uključujući i ponašanje suda, koji u relevantnom periodu nije obavljao svoju nadzornu ulogu koja mu je zakonom dodijeljena. U tom kontekstu, Ustavni sud podsjeća na odredbu člana 80. Zakona o stečaju koja ovlašćuje stečajnog sudiju da vrši nadzor nad radom stečajnog upravnika, kako bi se eventualne nepravilnosti blagovremeno otklonile, prije nego što proizvedu pravne posljedice, kao u konkretnom slučaju. Stečajni sudija tu obavezu nije vršio, jer je bio bolestan, a štetne posljedice tog propusta ne može snositi apelant. U suštini redovni sudovi su stavili van snage odluke stečajne upraviteljice, a da prethodno nisu uzeli u obzir da su te odluke već proizvele pravne posljedice, niti su vodili računa o mogućim posljedicama svoje odluke i teretu koji se nameće apelantu, ali i stečajnom dužniku, koji također trpi štetne posljedice“, stav je Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud također je potvrdio navode i stečajne upravnice i IAB Engineeringa da navodni tehnički propusti nisu doveli do umanjenja stečajne mase.
"Ustavni sud zapaža da su sudovi odbili zahtjev stečajne upraviteljice primjenom člana 70. stav (3) Zakona o stečaju jer su uočili da su u postupku unovčavanja imovine stečajnog dužnika napravljeni proceduralni propusti, koji nisu u skladu sa odredbama Pravilnika. Odredba člana 70. stav (3) Zakona o stečaju ovlašćuje stečajnog sudiju da stavi van snage odluke stečajnog upravnika kojim se krše odredbe ovog zakona i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjerilaca. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da su sudovi primijenili ovu odredbu a da nisu obrazložili na koji način su proceduralni propusti stečajne upraviteljice, odnosno stečajnih povjerilaca, uticali na umanjenje stečajne mase i kršenje prava povjerilaca, što je uslov za primjenu navedene odredbe", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH naložio je Kantonalnom sudu u Novom Travniku da u hitnom postupku donese novu odluku i o tome obavijesti Ustavni sud BiH.
Potpredsjednica Ustavnog suda Valerija Galić i sudija Ustavnog suda Marin Vukoja bili su protiv ove odluke.
