Semberski poljoprivrednici odustaju od uzgoja bikova, smanjili zasade pšenice i kukuruza
Sela Semberije imaju 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, a svega 20 hiljada hektara ove godine je iskorišteno za jesenju sjetvu koja je završena prije nekoliko dana. Strmim kulturama ove sezone poljoprivrednici su zasijali 20 posto manje zemljišta nego što je to bilo lani, a razlog se ogleda u niskim otkupnim cijema pšenice i kukuruza.
"Zahvaljujući vremenskim uslovima, jesenja sjetva je u suštini protekla dobro, ali zbog velikih troškova repromaterijala i loše otkupne cijene pšenica nema svoju ekonomsku opravdanost, pa smo zasade svi bili prinuđeni smanjiti. Trenutno stanje ne sluti na dobro, podsticaji su nam smanjeni sa 250 na 200 KM, najvaljeno je još jedno smanjenje otkupne cijene pšenice i kukuruza, a uz to nam i sva mlađa radna snaga odlazi u inozemstvo", kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH Savo Bakajlić.
Počelo duboko zimsko oranje Nakon jesenje sjetve semberski poljoprivrednici su pristupili dubokom zimskom oranju, a prvi mrazevi uz dnevne padavine pogodovali su početnom razvoju pšenice.
"Zemlja koja je teža za obradu već se tretira dubinskim oranjem, ona koja je u petoj ili šestoj klasi obrađivat će se u januaru ili februaru, a sada se bavimo i prepakivanjem mehanizacije koju koristimo", ističe Bakajlić.
Nakon podvlačenja crte godina na izmaku je bila loša za voćare i povrtlare u majevičkom kraju, Ugljeviku i Loparama.
"Kada je riječ o voćarima, najteža situacija je bila kod šljivara koju su ove godine na nuli. Sortu šljive u početku su skinula dva rana mraza, ali ono što je ostalo u manjim količinama išlo je za izvoz u Rusiju. Povrtlari su pretrpjeli velike štete, posebno oni koji su vršili uzgoj na otvorenom, zbog vremenskih nepogoda, a muke nisu zaobišle ni one koji rade u plastenicima", rezimira Bakajlić.
Loša otkupna cijena za tovna grla Ovu godinu je u Semberiji, pored elementarnih nepogoda, obilježio i problem u vezi sa zastojem u izvozu tovnih grla. Apel tamošnjih poljoprivrednih proizvođača u oktobru ove godine u određenoj mjeri je dao rezultate, jer je Vlada Republike Srpske realizirala interventni otkup bikova, ali po nešto nižim otkupnim cijenama.
"U Semberiji je dosad natovareno blizu dvije hiljade tovnih grla (od njih ukupno 10.000, op.a.), ali po otkupnoj cijeni od 3,90 KM, koja je niža za 30 feninga u odnosu na realnu. Oni bikovi koji su lakši od tone, prema ovoj cijeni su pojeli sami sebe, odnosno od njih nema nikakve zarade", nastavlja Bakajlić.
Zbog iskustva iz 2019. Bakajlić kaže da će u idućoj godini uzgoj bikova biti u znatnoj mjeri smanjen, kao i proizvodnja voća i povrća.
"Ljudi odustaju od uzgoja bikova, a prema procjenama našeg udruženja, iduća godina će biti doslovno prekretnica, ili će poljoprivrede iz ove regije nestati ili će se poduzeti ozbiljnije mjere. Mi ne možemo kupovati naftu i repromaterijal po najvišim cijenama u regionu, a da proizvodimo pšenicu, kukuruz, meso i mlijeko. To tako jednostavno ne ide", upozorava predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Prije pet godina u Semberiji je bilo registrovano 12.000 poljoprivrednih proizvođača, a danas ih je svega 2.500. Ukoliko se poljoprivrednim proizvođačima ne izađe ususret Bakajlić upozorava da će jednostavno doći do propasti, jer će i oni koji trenutno djeluju u ovoj oblasti odjaviti i zatvoriti svoja gazdinstva. Tamošnji poljoprivrednici polažu nade u Vijeće ministara BiH od kojeg očekuju da već početkom iduće godine, nakon cjelokupnog formiranja, u red prioriteta stave i ovu oblast.
