Kako su pripreme za odmor uveliko počele, Visa je “zavirila” i u planove turista i njihove budžete za putovanja. Istraživanje o navikama potrošača koje je naručila Visa sprovela je agencija MASMI tokom aprila i maja 2015. na teritoriji Bosne i Hercegovine .
Koliko troše stanovnici Bosne i Hercegovine?
Prema rezultatima, najveći dio "kolača“ (više od 50 posto mjesečnog budžeta) odlazi na osnovne životne troškove. Naime, glavni mjesečni izdaci su hrana (prosječno oko 400 KM ) i komunalije (190 KM), zatim roba široke potrošnje (oko 90 KM), obrazovanje (50 KM) i računi za mobilni telefon (40 KM).
Kada je riječ o upravljanju ličnim budžetom, polovina ispitanika (49 posto) rekla je da nikada ne bi štedjeli novac isključivo na hrani, ali oko 30 posto njih bi podjednako smanjilo troškove u nekoliko kategorija kao što su kupovina, komunalije, obrazovanje, uključujući i hranu.
Gdje potrošači uglavnom kupuju?
Generalno, 80 posto ljudi hranu i piće kupuje u supermarketima i hipermarketima, dok 57 posto takođe kupuje u manjim prodavnicama. Specijalizovane prodavnice odjeće i butici privlače više od 60 posto potrošača, dok se 53 posto odlučuje za kupovinu u tržnim centrima, a samo 8 posto odjeću i obuću kupuje u outlet centrima.
Online kupovina
Istraživanje je pokazalo da online kupovina još nije tako popularna u Bosni i Hercegovini, a 73 posto onih koji kupuju online to čine dva, tri puta godišnje, a nekad i češće. Na pitanje šta kupuju putem Interneta, 71 posto ispitanika odgovorilo je da su to garderoba i obuća, 31 posto kupuje tehničku opremu, dok 11 posto potrošača rezerviše smještaj i prevoz kad putuje, a isti procenat plaća komunalije.
Muškarci češće kupuju tehničku robu od žena: 47posto u poređenju sa 12 posto. Kao glavne prednosti online kupovine ispitanici su naveli dostupnost brendova koje ne mogu naći u zemlji, veći izbor i uštedu vremena.
Načini plaćanja
Prema istraživanju, 43 posto ispitanika reklo je "da" platnim karticama za plaćanja u zemlji, dok je keš dominantni način plaćanja za 57 posto potrošača u Bosni i Hercegovini. Od onih koji koriste platne kartice, njih 17 posto karticama plaća svakodnevno a 41 posto na nedjeljnom nivou.
Prema rezultatima istraživanja, gotovina je najčešći metod plaćanja na svim mjestima prodaje, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Top tri mjesta na kojima se najčešće koristi gotovina su barovi i kafići – u kojima 81 posto potrošača plaća kešom, zatim restorani – 77 posto i manje prodavnice – 71 posto. Istraživanje pokazuje da se u supermarketima i hipermarketima debitne kartice koriste podjednako učestalo kao i gotovina.
Većina korisnika kartica potvrdila je da se osjeća potpuno komforno dok koristi karticu, dok su neki potrošači (5 posto) zabrinuti da mogu imati problem pri korištenju kartice na mjestima prodaje (POS), 4 posto njih dovodi u pitanje sigurnost, dok 3 posto nije zadovoljno činjenicom da transakcija karticom na POS-u može potrajati duže od plaćanja kešom.
Istraživanje pokazuje i da muškarci češće koriste kartice u odnosu na žene prilikom plaćanja tehničke robe, odjeće, obuće kao i na benzinskim pumpama.
Biljana Petruševska Trajkovska, Visa menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju i Kosovo kazala je:
"Iako je gotovina i dalje dominatno sredstvo plaćanja, drago nam je da vidimo da skoro polovina potrošača koristi kartice i da 90 posto njih navodi da se osjeća potpuno lagodno prilikom plaćanja, bilo u prodavnicama ili putem Interneta. Istraživanje takođe pokazuje da karticama u inostranstvu plaća četvero od deset potrošača koji inače koriste kartice, zato što cijene činjenicu da nema potrebe da nose gotovinu, a novac im je uvijek na raspolaganju. Zahvaljujući Visa istraživanju o navikama potrošača došli smo do korisnih pokazatelja i informacija koje će nam pomoći da ostvarimo rast elektronskih plaćanja, na čemu radimo zajedno sa svojim klijentima- bankama, kako u Bosni i Hercegovini tako i cijelom Balkanu“.
Namjere turista
Kako sezona odmora samo što nije počela, istraživanje kompanije Visa obuhvatilo je i planove za putovanja ljudi iz Bosne i Hercegovine postavljajući im pitanje o turističkim aranžmanima i budžetima koje namjeravaju potrošiti.
Istraživanje je pokazalo da 57 posto građana putuje za vrijeme odmora; jedna trećina na odmoru ostane od 7 do 9 dana, samo 5 posto duže od dvije nedjelje, dok prosječan budžet varira od 400 KM do 600 KM po osobi.
Rezultati pokazuju da 77 posto građana Bosne i Hercegovine organizuju svoj odmor sami ili sa prijateljima i porodicom, dok samo 15 posto putuje preko turističke agencije.
Većina turista obično putuje automobilom (79 posto). Dok su na odmoru, turisti iz Bosne i Hercegovine najviše novca troše na hranu i restorane (u prosjeku oko 280 KM), izlaske i klubove (100 KM), a sličan iznos je namijenjen i za razgledanje i izlete. Žene i muškarci troše sličnu količinu novca, dok žene na odmoru ostaju u prosjeku jedan dan duže.
Zemlje iz okruženja najpopularnije destinacije
Čini se da su susjedne zemlje veoma popularne među turistima iz Bosne i Hercegovine, jer troje od četvero koji svoj odmor provedu u inostranstvu posjetiće države u regionu: Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Makedonija. Sarajevo, Mostar i planina Jahorina su omiljene destinacije u zemlji dok mlađa populacija (25-29 god) prednost daje Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i Italiji i Francuskoj. Gedžeti na vrhu liste omiljenih stvari za odmor: 52 posto ispitanika ne kreće na put bez mobilnog telefona, 51 posto mora imati sa sobom nešto od hrane, 37 posto uvijek sa sobom nosi knjigu, dok 20 posto putuje sa tabletom ili laptopom.
O istraživanju o potrošačkim navikama u Bosni i Hercegovini
Visa istraživanje (CATI metodologija) je sprovedena od strane međunarodne agencije za istraživanje MASMI, od 26. aprila do 10. maja 2015. godine. Nacionalni reprezentativni uzorak obuhvatio je 650 ispitanika od 18 do 64 godina (muškarci i žene) iz urbanih područja.
