Zašto BiH uvozi ogromne količine hljeba i peciva koje i sama može proizvoditi

"Mlinsko-pekarska industrija u Bosni i Hercegovini suočava se s problemima s kojima se suočavaju svi domaći proizvođači, nevezano za industriju. Pošto poslujemo na principima tržišne ekonomije, sasvim je prirodno da krajnji potrošači donose odluku kako će potrošiti svoj novac. Ipak, mi nastojimo svojim proizvodnim asortimanom i kapacitetima zadovoljiti potrebe stanovništva za hljebom i generalno pekarskim proizvodima", govore nam iz Klasa u kojem se proizvodi više od 20 vrsta hljeba uz dnevnu proizvodnju veću od 25.000 komada.

Kod izbora uvoznih hljebova, naglašavaju iz Klasa, najčešće nije riječ o cjenovnoj konkurentnosti, već percepciji vrijednosti domaćeg proizvoda u odnosu na uvozne brendove u očima krajnjih potrošača.

"Domaći proizvođači trebaju mnogo više učiniti na podizanju svijesti krajnjih potrošača o nivou kvaliteta i vrijednosti domaćih brendova i proizvoda i ostvariti emocionalnu vezu s krajnjim potrošačima. Brendovi se vole ne samo zato što su kvalitetni, već i zato što imaju posebno značenje potrošačima", kažu iz Klasa.

Ono što je najvažnije, sve što se uvozi u BiH, bosanskohercegovačka mlinsko-pekarska industrija može proizvoditi, jasno naglašavaju iz Klasa. Kako dodaju, potrošači moraju voljeti brend zato što je sastavni dio njihovog života.

Zajedno s Klasom i drugi proizvođači u našoj zemlji na tržište plasiraju hljebove produženog roka trajanja uz korištenje savremenih tehnoloških rješenja. Upravo takve vrste uvoznog hljeba pune police naših marketa.