Zoran Pavlović: Upitno je kako će RS izaći na Bečku berzu, a obaveze se moraju izmiriti
"Ove godine je bilo potpuno jasno da će biti veliki pritisak na izmirenje obaveza po osnovu dospjelih kredita. U slučaju Republike Srpske to je ove godine skoro milijarda, u slučaju Federacije BiH miljarda i dvjesto miliona KM. To se, praktično, znalo i prethodnih godina, ali niko nije pokretao pitanje osiguravanja finansijskih sredstava s evropskih berzi, odnosno prikupljanja novca putem euroobveznica, jer to nije bilo potrebno. Imali su izvore finansiranja na domaćem tržištu. Međutim, tu je došlo do zakonskog limita i tu više prostora za novo zaduživanje nema", objasnio je Pavlović.
Napomenuo je da je, s druge strane, Federacija BiH konsolidovala dio sektora vojnog kompleksa i proizvodnje oružja, koji je počeo da donosi nove prihode u budžet.
"Zbog toga Federacija BiH nema takav pritisak, ili toliku potrebu za zaduživanjem. Republika Srpska ima. Zbog toga postoji ideja da se pokuša doći do mogućnosti da se Republika Srpska kao entitet pojavi na Bečkoj berzi, što je pravno vrlo upitno da li je moguće. Jer, svaka berza, odnosno svaka država, a berza je državni organ, propisuje ko se na berzi može pojaviti i pod kojim uslovima može emitovati obveznice koje će ponuditi na tržištu. Situacija je takva da još uvijek nije nađen pravni okvir da se RS kao entitet može pojaviti na Bečkoj berzi, osim ako pravnici nisu uspjeli pronaći modalitet u međuvremenu", kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Pritisak na budžet veliki
Podsjetio je da je Ministarstvo finansija RS-a imalo takvih ideja i prošle godine, ali da je kod zaduživanja na nivou entitetske vlade bio upitan pravni okvir.
"Ono što se sigurno moglo uraditi, ali se očigledno nije radilo na tome, je da se entiteti dogovore da izađu na međunarodno finansijsko tržište na nivou BiH, odnosno Centralne banke BiH, koja bi onda taj posao uradila po standardima koji važe za zemlje u okruženju. To je uradila Makedonija, oni su prikupili 250 miliona eura prošle godine. Sada je situacija dosta nejasna. Postoje obaveze koje se moraju izmiriti. Pritisak na budžet je veliki, ali da li će ta opcija moći pravno i zakonski da se uokviri, definiše i realizuje, to ćemo vidjeti", rekao je Pavlović za Klix.ba.
Naš sagovornik je podsjetio na riječi ministra finansija RS-a, kada je predstavljao program zaduživanja na Berzi u Beču, da je dostignut zakonski maksimum zaduživanja jednog pravnog subjekta, ili entiteta, u okviru raspoloživog kreditnog potencijala banaka.
"Ne može banka da bude, to se bankarskom terminologijom zove eksponirana, prema jednom klijentu više nego što to zakon propisuje, u odnosu na potencijal koji ima. Jer je to onda previše rizičan plasman. U cijeloj toj cijeloj priči Vlada RS je došla u situaciju da praktično nema mogućnosti da obveznice, koje bi možda emitovali na domaćem tržištu, neka od finansijskih institucija povuče. To je tako bez obzira na to što u finansijskim institucijama ima mnogo novca koji nije plasiran, zbog toga što nemamo ni kupovnu snagu tržišta, niti nove investicije, niti dobru poslovnu klimu. Banke imaju višak novca, one bi ga rado plasirale čak i vladama, iako je to relativno rizično ili upitno rizično. Ali je situacija takva da je to limitirajući faktor, a ne nepovjerenje", objasnio je Pavlović.
Upozorio je da je drugi problem koji će biti vezan za izlazak na međunarodno finansijsko tržište bonitet.
"Vrijednost obveznica koje je emitovao Agrokor na međunarodnoj berzi je naglo pala kada je kreditna agencija definisala da nešto nije uredu i oborila rejting. Trenutno BiH nema neki rejting, tako da je cijena koja se mora platiti za novac koji bi neko dao za obveznice, a koje bi emitovala BiH, odnosno RS, bile kamatno visoke. Mogućnost da je jeftin kapital je upitna kod ovakvog zaduživanja, jer bonitetne agencije nemaju, a nema ni Međunarodni monetarni fond, dobra očekivanja u vezi s Bosnom i Hercegovinom, tako da će taj novac biti dosta skuplji", rekao je Pavlović.
Predviđa da bi emitovanje euroobveznica na Bečkoj berzi bilo interesantno, jer je trenutno situacija takva da ko god ima novac na Zapadu, ili ne dobiva nikakvu kamatu, ili plaća banci što je njegov novac u banci.
"Situacija je takva da nema projekata za investiranje koji su lukrativni, koji donose novac. A novca ima, jer je neoliberalni koncept ekonomije učinio da država ne smije držati ravnotežu između najbogatijih i najsiromašnijih. Izgubljena je srednja klasa, izgubljena je kupovna moć. Sad je situacija da najbogatiji imaju toliko novca da ne znaju šta s njim da rade. Onda će pristati da idu u rizičnija ulaganja ako nose veću kamatu. S druge strane, međunarodne finansijske situacije su u istoj situaciji. Vrlo često daju određene projekcije razvoja BiH koje su nerealne, ali daju pokriće, ili daju pravo Evropskoj banci za obnovu i razvoj i drugim kreditnim institucijama da plasiraju sredstva jer se, kao, očekuje poboljšanje", kazao je Pavlović za Klix.ba.
Neoliberalni koncept ekonomije
Potcrtao je da novca ima, a da plasmana nema, i da je to dobra pozicija za bilo koga ko bi htio da povuče obveznice.
"Loše je što RS po tom osnovu želi da povuče sredstva za otplatu duga. A i ono što je napravljen rebalans prije nekoliko dana, umjesto da se taj novac uloži u realni sektor i zapošljavanje te stvaranje nove vrijednosti, oni su praktično 90 posto tog novca predvidjeli za kapitalne investicije. U prijevodu bi se moglo reći da su to razni infrastrukturni projekti gdje se može biti mnogo dobar ako ste, kao političar, u dobrim odnosima s realizatorom posla", zaključio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Podsjećamo, u Ministarstvu finansija RS su rekli da će vlada u narednom periodu utvrditi odluku o prvoj emisiji obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u kojoj će biti definisani svi uslovi emisije, imajući u vidu situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu, kao i kreditni rejting zemlje.
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
