Mostar Sevdah Reunion: Popularizovali smo sevdah i mladima pokazali da može biti cool
Svi smo nestrpljivi prepustiti se emocijama vođeni tonovima umjetnika sevdaha. Strast za sevdahom koja se nalazi iza MSR-a je Dragi Šestić.
U razgovoru sa Milenkom Margetom Dragi je otkrio da je njegovo ime prvenstveno povezano sa sevdahom i to najviše zahvaljujući njegovom projektu Mostar Sevdah Reunion, iako se okušao i u drugim muzičkim izričajima poput romskog, arapskog makama, klezmera, afričkih ritmova, popa, pa sve do dalmatinske klape.
"Iako sam odrastao na rock 'n' rollu, sevdah je u mom životu uvijek bio tu negdje, mogao sam ga čuti na radiju, TV-u... Njegovu ljepotu sam počeo otkrivati krajem 80-tih kada sam, još kao mladić, s rajom počeo posjećivati neke mostarske lokale gdje su svirali mostarski tamburaši i neki drugi muzičari... koji bi u sitne sate krenuli po karasevdahu, koji me je najviše asocirao na američki blues. U tim momentima se i rodila ta ljubav za sevdah", ispričao je.
Mostar Sevdah Reunion je pokrenut 1998. godine i dogodine će napuniti "okruglih dvadeset". Na pitanje o namjerama i idejama koje su stajale iza projekta Šestić je rekao: "Zvuči nevjerovatno, kao da je bilo prije par godina... Septembra 1998. pokrenut je Mostar Sevdah Reunion, mogu reći sasvim slučajno. Spletom sretnih okolnosti, upoznavši tadašnje vodeće ljude Pavarotti centra, direktora Davida Willsona i perkusionistu/terapeuta Eugena Skeepea, snimljeni su prvi demosnimci s Ilijazom Delićem kao glavnim vokalom, Mustafom Šantićem na harmonici i klarinetu te Senadom Trnovcem na bubnju. Osnovna je namjera bila da se bosanskohercegovačka kulturna baština predstavi u svijetu. I evo, dvadeset godina kasnije, još ustrajemo".
Dodao je da i ako izbacite sevdah iz imena benda dobijate Mostar Reunion – ponovno ujedinjenje, što nije slučajno.
"Put ka sevdahu prvo smo 'krčili' na Zapadu jer BiH nije baš bila spremna za naše albume. Prvi album smo izbacili 1999., a prvi koncert u BiH je bio u Mostaru u februaru 2002., pa koncert u Sarajevu u avgustu 2002., dakle, tek nakon tri godine. Bilo je dosta otpora našem načinu interpretacije sevdaha, prihvatanje nije išlo lako. Rekli su da ga skrnavimo, a da nisu baš dublje promislili o tome, jer sevdah je neprestano evoluirao kroz vjekove i ere: od turskog doba i samog pjevanja, uključivanja saza, preko doba Austro-Ugarske i uvođenja harmonike kao glavnog instrumenta, uz dodatak i ostalog instrumentarija – violine, gitare, puhačkih instrumenata..., da ne govorimo o ekspanziji sevdalinke nakon Drugog svjetskog rata u čuvenim republičkim studijima – pogotovo u RTSA s Narodnim orkestrom, pa potom promjene u aranžmanima... mogu se inovacije u sevdahu nabrajati unedogled. Mi smo ga prvi uveli u svijet i to je činjenica koja stoji. Nakon nas se pokrenuo cijeli niz novih projekata, došlo je do popularizacije sevdaha – mladi su shvatili da se i s tradicionalnom muzikommože biti cool", poručio je Dragi.
Pjesma "Čudna jada od Mostara grada" se pjeva u svakom kutku od Vardara pa do Triglava pa i svugdje gdje ima iseljenika. Na pitanje čemu je tajna "Čudna jada" i šta se dogodilo da je narod tu pjesmu toliko prihvatio i da je postala neka vrsta duhovnog raspoznavanja, ode ovdašnjem načinu života, Šestić je istakao: "Valjda je bio pravi moment. To se ne može planirati. Napravljena je kao jedna od pjesama koje se nalaze na konceptualnom albumu 'A secret gate' i bila je hit u narodu i prije video spota koji smo napravili tek par godina poslije".
Sevdalinka je tradicionalna bosanskohercegovačka muzička forma, a sevdah raspoloženje u koje "upadate" konzumiranjem te sevdalinke.
"Mene i John Lee Hooker i Billie Holiday i Chat Baker i Johnny Cash i Diego el Cigala i Šaban Bajramović i Ljiljana Buttler i svi oni koji s čistom emocijom izvode neku pjesmu bace u sevdah. Sevdah je mnogo širi pojam nego sevdalinka", rekao je, a svima koji tek planiraju "uroniti u sevdah", preporučio je da se ne kreću puno "prilikom istrage".
"Već u krugu dijametra jednog kilometra u Mostaru naći ćete naše lokalne legende koje su živjele u rasponu od sto godina i stvarale sevdah. To su, prije svega, pjesnici Aleksa Šantić i Osman Đikić. Njihove je pjesme najbolje i najljepše izvodio naš dr. Himzo Polovina. Svi oni su moja/naša najveća inspiracija. Na kraju završite s ponekom MSR pjesmom. Ne trebate ići dalje od Mostara", kazao je Šestić.
U poređenju popularnosti fada i sevdaha i načinima da se sevdah bolje promoviše u svijetu, Dragi je rekao: "Fado je prisutan više od šezdeset godina na svjetskoj muzičkoj sceni – ponajviše zahvaljujući legendarnoj Amáliji Rodrigues. Osim toga, Portugal je svjetski poznata turistička destinacija koja je na najbolji način iskoristila svoje potencijale. Iza svakog projekta mora biti država sa svojim kulturnim institucijama. Nažalost, u nas se nalazi jako malo pravih ljudi na odgovornim funkcijama, tako da nisam baš siguran da može doći do procvata sevdaha u svijetu. MSR je u svijetu poznat kao pionir world music scene iz BiH, znači, imam skoro dvadeset godina iskustva na world music sceni i znam točno kako se može na najbolji način promovirati sve to. Međutim, nikad me niko nije zvao na neki razgovor niti upitao za savjet".
Dodaje i da nije primjetio da se sevdahu pridaje pažnja u Mostaru.
"To me i ne čudi jer je dovoljno proći pored mostarskih kafića i bit će vam sasvim jasno na kojem je nivou muzički ukus većine u gradu", izjavio je.
Ipak, dodaje da je Mostar uvijek bio i bit će njegova najveća inspiracija jer ima toliko dobrih i inspirativnih elemenata kojimu otvaraju ideje za nove projekte.
"S prvim albumima sam uvijek išao na osjećaj prvog slušanja: maltene bih prema dvadesetak uvodnih sekundi neke pjesme odlučivao hoće li ući u, prvo širu, a potom i užu selekciju. Međutim, sad smo u fazi pravljenja konceptualnih albuma pa nam treba mnogo više vremena jer pokušavam da napravimo album koji stvarno ima početak i kraj, album koji treba pokazati koherentnost u svojoj formi. Upravo radim na muzičkoj skici sljedećeg albuma i vrlo je zahtjevno. Da zadržimo kontinuitet na sceni s vremena na vrijeme objavimo pokoji singl. No, albumi su nam mnogo važniji", priznao je.
Kada bi morao birati jednu, najdražu sevdalinku, onda bi to bila "Mostarski dućani".
"Svaki put kad se izvodi negdje u svijetu, na nekom koncertu, izazove mi emocije. Ima tu 'mostarsku' priču, lepršavost, muzičku razigranost u poznatom foršpilu, duhovitost teksta, skrivenu erotiku... Šteta što ne znamo autora jer ipak je neko nekada davno napisao 'Mostarske dućane'", dodao je Šestić.
Govorio je i o "razvodu MSR-a", istakavši da su tome kumovali "pokvareni i zavidni ljudi".
Na pitanje o ujedinjenju odgovorio je kontrapitanjem: "S kim? Nema potrebe. MSR već deset godina nastupa u istoj postavi".
Godine 2013. napustio nas je Ilijaz Delić, mnogima najpoznatije lice MSR-a, što je bio veliki gubitak za sevdah općenito.
"Izo je bio veliki pjevač. Međutim, on je bio u sarajevskoj frakciji benda zadnjih godina svog života, pod utjecajem jako loših ljudi koji su ga, gotovo umirućeg, vukli po nekim sumnjivim svirkama kako bi se oni još malo mogli 'ogrebati' o ime MSR-a. Legitimitet i istinitost tog benda najbolje se pokazala nakon Ilijazovog odlaska – jednostavno su nestali s mape. Inače, ima dosta dobrih mladih pjevača, međutim, fokusirani su na komercijalnu muziku koja je u trendu", kaže Dragi.
Iako je Mostar Sevdah Reuinon pronio ime Mostara svijetom i pored Starog mosta i Predraga Matvejevića postao najvažniji mostarski izvozni proizvod, Šestić poručuje: "Još da to vide odgovarajuće strukture pa da zajedničkim snagama to još bolje uradimo?! Na svakom smo koraku pokušavali biti ambasadori svoga grada i mogu reći da smo ga uvijek predstavljali kako mu i dolikuje. Često bi nam nakon koncerta u backstage dolazili gradonačelnici i ostale javne ličnosti kojima, nažalost, osim vlastitih CD-ova ništa drugo nismo mogli ponuditi kao suvenir iz Mostara. Mogli smo i još uvijek možemo povezati grad sa svijetom jer sa svakim koncertom radimo promociju, ali... Opet kažem da oni koji su 'bitni' to ne vide i ne čuju, a i nije im ni važno".
Početkom marta bend je održao uspješan koncert u beogradskom Sava centru.
"Odradili smo koncert visoke produkcije i bilo je fenomenalno. Sava centar je kultna institucija/dvorana u Beogradu, a može se reći i u regiji. Beograd voli sevdah i svi su pjevali s nama tokom cijelog koncerta", prisjetio se Šestić, a na pitanje kako Mostarci reagiraju na MSR, na svoj "kućni" bend, kazao je da je to "trik pitanje".
"Mi smo samo obični ljudi u svom 'neobičnom' gradu", kazao je i pozvao publiku da dođe na predstojeći Mostar Summer Fest i uživa u sevdahu: "Ljudi, dođite! Ko dođe – pričat će, ko ne dođe – žalit će".
