Riječ je otprilike o 15 posto odraslih, koji znaju uzimati ibuprofen ili neke druge slične lijekove poput aspirina, naproksena, diklofenaka, meloksikama i celekoksiba, i koji premašuju dnevne maksimalno preporučene doze za te lijekove, zaključak je novog američkoga istraživanja.
Prema riječima voditelja istraživanja dr. Davida Kaufmana sa Sveučilišta Boston, navedeni lijekovi mogu imati ozbiljnih nuspojava uključujući krvarenje u probavnom sustavu te srčane udare.
Problematično je što ih se često uzima bez liječničkog nadzora zato što su mnogi od njih dostupni i bez recepta.
"Čini se kako postoji stav potrošača da mogu uzimati doze po vlastitoj procjeni bez obzira na napisana upozorenja na pakiranju, s neznanjem o maksimalnim dopuštenim granicama", kaže Kaufman.
U okviru studije je 1326 potrošača ibuprofena vodilo dnevnike korištenja toga lijeka u trajanju od sedam dana. Njih 87 posto je nabavilo lijek bez recepta, naveli su naučnici u radu koji je objavljen u časopisu Pharmacoepidemiology & Drug Safety.
Ukupno je 55 posto pacijenata uzelo ibuprofen najmanje tri puta u sedmici, a 16 posto ih je uzimalo lijek čak svaki dan.
U dodatku na ibuprofen, 37 posto ljudi je prijavilo kako je uzimalo još najmanje jedan lijek iz spomenute grupe NSAID-a tokom te sedmice, a najčešće je to bio aspirin ili naproksen. Manje od pola ispitanih je bilo svjesno kako svi ti lijekovi pripadaju istoj grupi NSAID-a.
"Zaključci provedene studije pokazuju potencijalne negativne strane kupovanja NSAID lijekova bez recepta", tvrdi dr. Gunnar Gislason, voditelj Danske udruge za bolesti srca u Kopenhagenu.
Dr. Liffert Vogt iz Akademskog zdravstvenog centra univerziteta Amsterdam u Holandiji objašnjava kako NSAID lijekove ljekari propisuju za neke poremećaje mišićno-zglobnog sistema te druge zdravstvene probleme, no da oni nisu primjeren izbor za mnoga druga stanja za koja ih masovno uzimaju pacijenti koji ih kupuju u slobodnoj prodaji.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
