Zavirili smo u deponiju Smiljevići: Da li građani uzaludno razdvajaju otpad i kako izgleda proces
Upravo zbog toga smo odlučili posjetiti kantonalnu deponiju Smiljevići u Buća Potoku, razgovarati s Mirzom Ramićem, stručnim saradnikom za odnose s javnošću i zaštitu životne sredine KJKP Rad i saznati da li je razvrstavanje otpada zaista uzaludan posao.
Suština prikupljanja otpada jeste da se on razvrstava u domaćinstvima kako bi se na lakši način izdvojio te kako bi se manje otpada deponovalo u samu deponiju, ali i da se mnogo veće količine izdvajaju i pripremaju za recikliranje.
"Trenutno imamo oko hiljadu kontejnera koji su raspoređeni po svim općinama u Kantonu Sarajevo. VU posljednje tri godine KJKP Rad je zajedno s Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša podijelio oko 4.500 kanti za dvolinijsko prikupljanje otpada. Na ovaj način povećali smo udio izdvojenih reciklažnih materijala u odnosu na prethodnih godinu dana za 23 posto", kazao je Mirza Ramić stručni saradnik za odnose s javnošću KJKP Rad i zaštitu životne sredine i dodao kako su građani također zaslužni za ovako dobre rezultate.
Istina je da isti kamion prikuplja sav otpad, ali isključivo iz šarenih kontejnera i žutih kanti, zaobilazeći otpad iz sivih kontejnera u kojima se nalazi miješani otpad.
Razvrstavanje otpada
Dešava se da u kontejnere koji su namijenjeni za reciklažni otpad nekada neodgovorni pojedinci ubacuju otpad koji nije za reciklažu. No, šta se onda zapravo dešava? Taj otpad se pokupi i stavlja na jednu hrpu. Nakon toga se šalje u sortirnicu na kantonalnu deponiju Smiljevići u Buća Potoku i tamo dodatno sortira prema materijalu od kojeg je napravljen.
"Sav otpad koji se dovuče šalje se u jedan kontejner. Zatim postoje makaze koje sijeku sve one kese koje se ubace u kontejnere kako bi se taj otpad razvrstao. Potom ide u rotaciono sito. Na roto sito presi se vrši izdvajanje biorazgradivog otpada. To je otpad koji se ne može iskoristiti i on završava na samoj deponiji. Na traku iz roto sito prese otpad se šalje u kontejnere, gdje su uposleni radnici koji vrše fizičko razdvajanje papira, kartona, plastike, prozirne folije, a na samom kraju trake nalazi se magnet koji prikuplja metalne materijale kako ne bi bilo povreda, jer metal može biti hrđav", objašnjava Ramić.
Kasnije se sortirani otpad, koji je moguće iskoristiti u svrhu reciklaže, izdvaja u posebne spremnike za papir, karton, plastiku, prozirnu foliju...
"Kada se prikupe dovoljne količine otpada, on se šalje prema automatskoj presi, potom se kompresuje i veže žicama. I na kraju imamo finalni proizvod, tzv. bale koje se privremeno skladište do prikupljanja dovoljne količine da bi se mogao raspisati javni poziv za otkupljivanje tih sirovina", kazao je Ramić.
Za jednu balu visine jedan metar, širine jedan metar i dubine metar potrebno je između 6.500 i 7.000 flaša. Osim svega ovoga, postoji i mašina koja se koristi za usitnjavanje putničkih guma, a njom se može usitnjavati i krupnija plastika.
Na godišnjem nivou prikupi se 640 tona papira, a ostatak od 100 tona otpada na plastiku, tetra pak i aluminijske doze. Nakon prikupljanja, sortiranja i baliranja prikupljeni otpad se plasira na tržište i putem javnih poziva proda se onome ko ponudi najbolju cijenu.
Prikupljeno oko 4.000 bala otpada
U budućnosti će se, vjeruje Ramić, od otpada praviti novi proizvodi, RDF, onaj otpad koji nije moguće reciklirati, koristit će se za spaljivanje i proizvodnju električne energije, odnosno toplinske energije kojom će se zagrijavati određeni stambeni objekti.
"KJKP Rad je do 2013. godine imao dozvolu za proizvodnju električne energije, međutim ta dozvola je ukinuta zbog ekshumacijskih radova 2011. godine tako da je taj sistem uništen i potrebeno ga je vratiti u prvobitno stanje. Tako da mi više nismo u mogućnosti da proizvodimo električnu energiju", rekao je Ramić.
O ukupnoj količini recikliranog otpada Ramić nije mogao govoriti, ali je u periodu od tri godine, koliko je zaposlen u KJKP Rad, prikupljeno od 3.500 do 4.000 bala različitih materijala.
U oktobru prošle godine u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići otvoreno je i prvo reciklažno dvorište u Kantonu Sarajevo, namijenjeno razvrstavanju, ali i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Pa ukoliko u vašem mjestu življenja nema reciklažnih kontejnera ili kanti, razvrstavate li otpad u vašem domaćinstvu, možete ga lično odložiti u ovo dvorište. Tamo možete, osim ambalažnog otpada, odložiti i određene vrste građevinskog, kabastog, elektronskog, elektroničkog i opasnog otpada.
Regulativa Evropske unije je takva da do 2022. godine planira u potpunosti izbaciti iz upotrebe plastiku za jednokratnu upotrebu. Samim tim nagovještava se značaj zaštite očuvanja okoliša, značaj reciklaže i očuvanja prirodnih resursa.
Prema tome, nakon svih prikupljenih informacija trebate znati da razvrstavanje otpada u domaćinstvima ipak nije uzaludan posao. Razvrstavanjem otpada smanjujete količinu otpada koji se odlaže na deponiju i čuvate okoliš i prirodu.
